Cenovnik građevinskih radova: Zidanje pregradnih zidova debljine do 12,5 cm
Unesite količine i cena se odmah preračunava. Nivo cena: Srbija. Cene možete prilagoditi u cenovniku.
Sve navedene cene su bez PDV-a. Cena rada obuhvata samo rad. Cena sa materijalom dodaje pomoćni materijal (lepak, prajmer, kitove, spojni materijal). Pločice, podove, boju i sanitariju bira i kupuje naručilac, nisu uračunati.
| Stavka | JM | Cena / JM | Količina | Ukupno |
|---|---|---|---|---|
Zidarski radovi cena | ||||
| Zidanje pregradnih zidova do 12,5 cm (cigla/Ytong) | m² | 1.874 RSD / m² | m² | unesite količinu- |
| Zidanje zidova do 30 cm (Porotherm, Ytong) | m² | 2.465 RSD / m² | m² | unesite količinu- |
| Impregnacija zidova i poda | m² | 187 RSD / m² | m² | unesite količinu- |
| Armiranje izidanih pregradnih zidova mrežicom | m² | 1.134 RSD / m² | m² | unesite količinu- |
| Popravka zidova (Rimano, Rotband) | m² | m² | - | |
| Malterisanje zidova (grubi malter) | m² | m² | - | |
| Fini krečno-cementni malter (Feinputz) | m² | 937 RSD / m² | m² | unesite količinu- |
| Fini završni malter (štuk) | m² | 937 RSD / m² | m² | unesite količinu- |
| Mašinsko malterisanje (krečno-cementno) | m² | m² | - | |
| Gipsani / gletovani malteri | m² | 1.183 RSD / m² | m² | unesite količinu- |
| Spoljašnji malteri | m² | 1.528 RSD / m² | m² | unesite količinu- |
| Ugradnja nadvoja | kom | 2.465 RSD / kom | kom | unesite količinu- |
| Zazidavanje otvora | m² | 2.465 RSD / m² | m² | unesite količinu- |
| Zidanje dimnjaka (šamot + keramička cev) | m | m | - | |
| Zidanje dimnjaka tipa Schiedel | m | m | - | |
| Zidanje spoljašnjih zidova do 30 cm debljine | m² | 2.465 RSD / m² | m² | unesite količinu- |
| Zidanje nosećeg spoljašnjeg zida | m³ | 6.409 RSD / m³ | m³ | unesite količinu- |
| Zidanje spoljašnjih nenosivih zidova | m² | 2.465 RSD / m² | m² | unesite količinu- |
Šta je pregradni zid do 12,5 cm i kada vam je potreban
Pregradni zid debljine do 12,5 cm je tanak unutrašnji zid koji ništa ne nosi, već samo deli prostor. Njime se odvajaju nove sobe u otvorenom potkrovlju, garderober, WC od kupatila ili delovi velike dnevne sobe u starom stanu. Najčešće se zida od blokova od gas-betona, u narodu poznatih kao „siporeks“ ili „Ytong“, ili od keramičkih pregradnih blokova. Ovaj rad spada u zidarske radove i obično ga izvodi zidar.
Iako je reč o jednostavnom zidu, o njegovom kvalitetu odlučuje preciznost: ravan prvi red, dobra veza sa okolnim zidovima i pravilan završetak ispod tavanice. Greške iz zidanja se kasnije pokažu kao pukotine, kriva vrata ili zid na koji mora da se nanese debeo sloj maltera.
Šta treba odlučiti pre početka zidanja
Pregradni zid se sazida za dan ili dva, ali izmene posle završetka znače štemovanje i popravke. Zato se isplati da neke stvari razjasnite unapred.
- Tačan položaj i dimenzije prostorija: računajte da debljina zida sa malterom sa obe strane umanjuje površinu sobe. Kod garderobera ili WC-a svaki centimetar je važan.
- Vrata: gde će biti, na koju stranu će se otvarati i kakav štok će se koristiti. Metalni štok se često ugrađuje već tokom zidanja, a drveni štok (futrola) se montira tek u gotov otvor. Od toga zavise širina i visina otvora.
- Debljina zida: blok debljine 10 cm se obično koristi za zidove visine do oko 3 m i manje dužine, na primer kod garderobera ili ostave. Debljina 12,5 cm podnosi nešto viši i duži zid, više vratnih otvora i lakše se u njoj prave šliceve. Kod dugog zida bez veze sa drugim zidom ili kod viših tavanica proizvođač može da zahteva ojačanje stubićem ili deblji blok. Tačna ograničenja prema načinu vezivanja zida navode se u tabelama proizvođača.
- Instalacije u zidu: utičnice, prekidači, eventualno odvod i voda u kupatilu. U tankom zidu se šlicevi teško prave i slabe ga. Ako kroz zid treba da prođu vodovodne cevi ili odvod, razumnije je izabrati deblju varijantu.
- Šta će se kačiti na zid: kuhinjski elementi, bojler, televizor ili police. Prema tome se biraju materijal i debljina.
- Na čemu će zid stajati: kod novogradnje se pregradni zidovi obično zidaju na nosivu ploču ili temeljnu ploču pre izrade košuljice. Plivajuća košuljica na izolaciji nije pogodna podloga za zidani zid. Ako bi zid trebalo da stoji na njoj, to unapred razmotrite sa stručnjakom.
- Zvučni i protivpožarni zahtevi: za zid između stanova ili prema hodniku i stepeništu važe strožiji zahtevi. Za takav zid tanak pregradni zid obično nije dovoljan, a njegov sastav treba da odredi projektant.
Gas-beton, opeka ili gips: od čega zidati pregradni zid
Za uobičajeni pregradni zid pogodna su sva tri materijala, a svaki ima druge prednosti.
- Gas-beton (Ytong, siporeks i slični) je lagan, seče se testerom, a šlicevi za elektroinstalacije se lako prave. Zid brzo raste i veoma je ravan, pa je dovoljan tanak malter ili glet. Slabija strana je slabija zvučna izolacija i manja nosivost pri kačenju teških stvari, za šta se koriste tiplovi namenjeni gas-betonu.
- Keramički pregradni blokovi su teži i zato bolje prigušuju buku. Dobri su, na primer, između spavaće i dnevne sobe. Bolje drže i kuhinjske elemente ili bojler. Rad je nešto sporiji, a kod zidanja u malteru treba računati na deblji malter. Kao zid između dva stana, međutim, pregradni zid do 12,5 cm obično ne ispunjava zahteve zvučne izolacije.
- Gipsani blokovi se takođe lepe i daju glatku površinu. U vlažne prostorije se ugrađuju samo vodootporne vrste.
U praksi se gas-beton često bira i tamo gde bi opeka bila bolja akustički, jer je lakši, što pomaže kod starijih tavanica, a rad sa njim je brz. Ako vam je tišina važna, pitajte za deblju ili težu varijantu zida.
Dozvole, statika i radovi u stambenoj zgradi
Nenosivi pregradni zid ne zadire u nosivu konstrukciju, ali se ipak radi o građevinskoj intervenciji. Da li je za vaš slučaj potrebna neka prijava ili poseban postupak, zavisi od konkretne situacije. Prema Pravilniku o posebnoj vrsti objekata i posebnoj vrsti radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa („Sl. glasnik RS“, br. 102/20, 16/21 i 87/21), tekuće održavanje stana ne traži akt nadležnog organa, dok adaptacija ili investiciono održavanje traže rešenje o odobrenju izvođenja radova kroz e-objedinjenu proceduru. Pre početka radova se zato raspitajte u nadležnoj opštinskoj službi i ne oslanjajte se na opšte savete.
U stambenoj zgradi unapred obavestite upravnika ili stambenu zajednicu, pre svega zbog buke, iznošenja šuta i eventualnog zadiranja u zajedničke instalacije. Oprez kod starijih kuća sa drvenim tavanicama na gredama: težak zid od opeke može da ih preoptereti. Tada je dobro da tavanicu proceni statičar. Nove električne instalacije u zidu sme da poveže samo kvalifikovani električar. Posle zamene ili dorade elektroinstalacije u stanu, instalacija mora da se pregleda i ispita pre upotrebe prema SRPS HD 60364-6, uz pisani izveštaj o ispitivanju. Ako bi uz zidanje pregradnog zida trebalo rušiti ili zadirati u nosivi zid, to više nije uobičajena intervencija i zahteva statičara, saglasnosti i stručnu firmu.
Kako se zida pregradni zid korak po korak
Postupak je kod opeke i gas-betona sličan, razlikuje se uglavnom način vezivanja. Gas-beton se lepi tankoslojnim lepkom sa fugom obično do 3 mm. Klasični blokovi se zidaju u malteru sa fugom od oko 1 cm, a brušeni blokovi na lepak ili penu prema uputstvu proizvođača.
- Obeležavanje: položaj zida se obeleži na podu, zidovima i tavanici, uključujući vratne otvore. Koristi se laser ili kanap.
- Priprema podloge: podloga se proveri i očisti od prašine i ostataka starih slojeva. U kupatilu ili na betonskoj ploči u prizemlju ispod prvog reda se postavlja hidroizolaciona traka protiv vlage.
- Prvi red: blokovi se polažu u malter za izravnavanje i pažljivo se niveliraju libelom u oba pravca. Greške iz prvog reda se kasnije ne mogu ispraviti. Nastavlja se tek kada malter očvrsne prema uputstvu proizvođača.
- Sledeći redovi: zidaju se u vezu, odnosno sa smicanjem vertikalnih fuga najmanje za trećinu dužine bloka. Kod gas-betona se lepak nanosi nazubljenom gleterkom na horizontalnu i bočnu površinu.
- Veza sa zidovima: u horizontalne fuge kod postojećih zidova se ugrađuju ravni ankeri od nerđajućeg čelika, obično u svakom drugom do trećem redu.
- Vratni otvor: prema dogovoru se ugrađuje metalni štok ili se ostavlja otvor za kasniju montažu. Iznad otvora se postavlja nadvratnik sa dovoljnim oslanjanjem sa obe strane prema uputstvu proizvođača.
- Završetak ispod tavanice: između poslednjeg reda i tavanice ostavlja se razmak od oko 1 do 2 cm. Tavanica se pod opterećenjem blago ugiba, a elastična ispuna prihvata to pomeranje. Obično se popunjava montažnom penom. Ako zid treba bolje da prigušuje zvuk ili da ima protivpožarnu funkciju, koristi se mineralna vuna ili protivpožarni kit prema projektu.
- Ravnanje površine: kod gas-betona se sitni prepusti između blokova obrade rendetom ili brusnom pločom.
- Priprema za malter: na spojeve različitih materijala i na uglove vratnih otvora postavlja se mrežica za armiranje maltera. Ona značajno smanjuje rizik da se na zidu kasnije pojavi sitna pukotina.
Od čega zavisi cena
Zidanje pregradnih zidova se obračunava po m² površine zida, odnosno dužina puta visina. Okvirna cena rada je 1874 RSD po m². Kada upoređujete ponude, pitajte da li je materijal uračunat, da li se vratni otvori odbijaju i da li je uključena ugradnja nadvratnika i štokova. Na konačan iznos utiču sledeći faktori:
- Stanje poda: neravan ili oštećen pod koji prvo treba izravnati dodaje posao i materijal. Kod većih neravnina to je posebna stavka.
- Otvori i oblik zida: svaki vratni otvor znači sečenje, nadvratnik i precizno postavljanje. Uglovi, lukovi ili kosa veza sa potkrovljem zidaju se sporije i primetno podižu cenu po m², kod složenih oblika i za nekoliko desetina procenata.
- Visina: u višim prostorijama radi se sa skele ili pokretne platforme, što usporava rad.
- Materijal: gas-beton se zida brže, pregradni blokovi u malteru sporije. Opeka pritom zahteva deblji malter, što se vidi u sledećoj stavci, a to je malterisanje zidova krečno-cementnim grubim malterom.
- Pristup: unošenje materijala na viši sprat bez lifta oduzima vreme i često se naplaćuje posebno.
- Stan u kome se živi: pokrivanje nameštaja i podova i usputno čišćenje produžavaju posao.
- Popravke okolnih zidova: ako pre povezivanja novog zida treba popraviti odvaljeni malter ili izravnati stari zid, to dodaje posao.
- Vlažna sredina i posebni zahtevi: izolacija ispod prvog reda, vodootporan materijal ili protivpožarna ispuna ispod tavanice povećavaju troškove.
- Mali obim: kod jednog kratkog zida veliki deo cene čine priprema, prevoz i čišćenje, pa je cena po m² viša nego kod veće površine.
Najbrže i najjeftinije se zida ravan zid bez otvora u praznoj prostoriji sa ravnim podom.
Kako pripremiti gradilište da posao ide brzo
- prostorija je ispražnjena i do mesta zida postoji slobodan prilaz i za materijal,
- položaj zida i vrata je jasno dogovoren, najbolje ucrtan u plan sa merama,
- štok je kupljen i nalazi se na gradilištu, ako se ugrađuje tokom zidanja,
- dogovoreno je ko nabavlja materijal i kada stiže, da zidar ne bi čekao isporuku,
- na gradilištu postoji pristup vodi i struji za mešanje i sečenje,
- u stambenoj zgradi je dogovoreno iznošenje šuta, odnosno rezervacija lifta,
- u prostoriji nema mraza. Lepkovi i malteri se po pravilu ugrađuju na temperaturi od najmanje oko 5 °C, a tačnu vrednost navodi proizvođač,
- električar i vodoinstalater znaju kada će zid biti gotov, da bi mogli da nastave,
- ako se u istom periodu izvodi i zidanje dimnjaka Schiedel sa keramičkom oblogom, redosled radova je usklađen sa izvođačima.
Posao se produžava ako se položaj vrata menja tokom zidanja, ako nedostaje štok ili ako se još odlučuje o materijalu. Pri planiranju rokova računajte i na vreme za očvršćavanje zida pre štemovanja šliceva i malterisanja.
Tipične greške i kako se kasnije pokazuju
Neizravnat prvi red. Zid se „uvija“, nije vertikalan, a vrata posle ne naležu u štok. Naknadno se to rešava samo debelim malterom ili ponovnim zidanjem.
Zid dozidan „na tvrdo“ do tavanice. Kada se tavanica ugne, pritisne zid i on pukne, često koso ili horizontalno ispod tavanice.
Nedostaju ankeri. U uglu uz stari zid nastaje vertikalna pukotina koja se posle krečenja vraća.
Predebele fuge lepka kod gas-betona. Smanjuju čvrstoću i ravnost, pa zid zatim traži više maltera.
Malterisanje bez mrežice na spoju opeke i gas-betona. Na granici materijala pojavljuje se pukotina prava kao po lenjiru.
Šlicevi za struju preduboki ili kosi. Slabe zid, u njima se može pojaviti pukotina, a kod tankog zida postoji opasnost da se blok ošteti kroz celu debljinu.
Kratko oslanjanje nadvratnika. Iznad vrata se vremenom pojave pukotine u uglovima otvora.
Nedostaje izolacija ispod prvog reda u vlažnoj prostoriji. Vlaga iz poda kapilarno se penje u zid, malter pri podu tamni, ljušti se i može da se pojavi buđ.
Tanak pregradni zid tamo gde je trebalo da bude razdelni zid. Ako se zid do 12,5 cm sazida između dva stana ili prema zajedničkom hodniku, kroz zid se čuje običan razgovor, a naknadno rešenje znači predzid koji smanjuje prostoriju.
Uputstvo za samostalan rad: pregradni zid od gas-betona
Nenosivi zid od gas-betona može da sazida i spretan amater ako ima vremena i dobru libelu. Postupa se isto kao u koracima iznad, a sledeće tačke dopunjuju ono što je amateru najčešće važno. Električne instalacije prepustite električaru, ako sumnjate u tavanicu posavetujte se sa statičarem, i ne dirajte nosive zidove ni zajedničke delove zgrade.
- Pre kupovine proverite u nadležnoj opštinskoj službi kakav postupak intervencija zahteva, a u stanu obavestite upravnika zgrade.
- Pripremite alat: dugačku libelu ili laser, gumeni čekić, nazubljenu gleterku u širini bloka, testeru za gas-beton, rende ili brusnu ploču, mešalicu i posudu za lepak.
- Kupite blokove sa rezervom od oko 5 do 10 % za sečenje i lepak namenjen datoj vrsti bloka.
- Prvi red polažite polako i svaki blok proverite libelom. Ovde se ne isplati štedeti vreme.
- Lepak mešajte u manjim količinama, da ne počne da se steže pre nego što se potroši.
- Blokove pre lepljenja očistite od prašine, jer na prašnjavoj površini lepak slabo drži.
- Svaki red posle polaganja proverite letvom i libelom, a sitne prepuste obrusite pre sledećeg reda.
Pri sečenju i brušenju gas-betona nastaje sitna prašina, zato je razumno raditi sa respiratorom i naočarima.
Kako proveriti gotov pregradni zid
- zid je vertikalan i ravan, što proverite dugačkom letvom na više mesta,
- vertikalne fuge su smaknute, a ne jedna iznad druge,
- na spoju sa starim zidovima ankeri su vidljivi ili dokumentovani na fotografijama,
- ispod tavanice postoji elastičan razmak sa dogovorenom ispunom, a ne tvrdo zazidavanje,
- vratni otvor ima pravilnu širinu i visinu za planirani štok,
- ugrađeni metalni štok je vertikalan, u ravni sa zidom i nije uvijen,
- nadvratnik je sa obe strane dovoljno duboko oslonjen,
- u vlažnoj prostoriji ispod prvog reda postoji izolacija,
- na spojevima materijala pre malterisanja postavljena je mrežica,
- okolina je očišćena i šut odvezen, ako je to bilo deo dogovora.
Česta pitanja
Okvirna cena je 1874 RSD po m² površine zida. Konačna cena zavisi od ravnosti poda, broja vratnih otvora, visine prostorije, pristupa gradilištu i od toga da li je materijal uračunat.
Samo zidanje uobičajenog pregradnog zida u sobi obično traje jedan do dva dana. Kod gas-betona na tankoslojnom lepku malterisati se može obično posle nekoliko dana do oko nedelju dana, kada se zid osuši. Kod opeke zidane u klasičnom malteru po pravilu se čeka duže, okvirno dve do četiri nedelje. Tačno vreme navodi proizvođač lepka, maltera i završnog maltera.
Debljina od 10 cm je dovoljna za kraće zidove uobičajene visine, na primer kod garderobera ili ostave. Debljina od 12,5 cm je stabilnija kod dužih i viših zidova, kod zidova sa vratima i instalacijama i nešto bolje prigušuje buku. Između spavaće i dnevne sobe bolja je teža opeka ili deblji zid, odnosno predzid od ploča sa izolacijom. Za zid između stanova nije dovoljna nijedna od ove dve debljine.
Kod uobičajenog bloka od gas-betona sa licem od oko 60 × 25 cm izlazi približno 6 do 7 komada po m², uz rezervu za sečenje. Potrošnju lepka navodi proizvođač na pakovanju, a kod debljine od 10 do 12,5 cm okvirno je reč o nekoliko kilograma po m².
Da, ako se koriste tiplovi namenjeni gas-betonu i poštuje njihova nosivost. Za veoma teške stvari bolja je opeka ili deblji blok.
Kod novijih betonskih tavanica uglavnom nije. Kod drvenih tavanica na gredama, kod teškog zida od opeke u staroj kući ili kod neuobičajeno dugog i visokog zida razumno je da ga proceni stručnjak.
Na čvrstu i ravnu betonsku ploču ili staru keramiku na betonu obično može. Na plivajuću košuljicu na izolaciji ni na drveni pod zidani pregradni zid se po pravilu ne postavlja, jer podloga ispod njega može da se slegne. U tom slučaju se posavetujte sa stručnjakom.
Slični radovi
Kako se postavlja mrežica na zidane pregradne zidove, kada ima smisla, koje greške izbeći i kako proveriti gotov zid.
Kako se radi krečno-cementni grubi malter ručno i mašinski, šta otežava posao i kako proveriti gotov zid.
Kako se zida sistemski dimnjak Schiedel sa keramičkom oblogom, šta utiče na složenost posla, tipične greške i kako proveriti gotov dimnjak.
Kako se zida dimnjak od šamota sa keramičkim uloškom, šta utiče na složenost posla, koje su tipične greške i kako proveriti gotov dimnjak.
Kada je dovoljna obična popravka zida gipsom, a kada treba gruba popravka produžnim malterom. Postupak, greške i provera završenog posla.
Kako se radi fini krečno-cementni malter u enterijeru i na fasadi, na koju podlogu ide, tipične greške i kako proveriti gotov posao.
Blog
Izračunajte ceo projekat, ne samo jedan rad
Birate stavke iz svih zanata, a NUMIQ od njih sastavlja ponudu za vas ili za vašeg klijenta.