Zamjena termostatskog ventila

Ventil se rijetko pokvari preko noći. Obično se javi nekim od ovih znakova:

• radijator grije punom snagom, iako je glava okrenuta na minimum,
• radijator ostaje hladan, a ostali u stanu griju,
• okretanje glave ne mijenja temperaturu radijatora,
• oko ventila se pojavljuje vlaga, kapljice, zelene ili hrđave naslage,
• riječ je o staroj ručnoj slavini bez termostatske regulacije.

Zašto radijator nakon ljeta nekad uopšte ne grije? Često se samo zaglavi igla u ventilu, na koju pritišće glava. Kada skinete glavu, iglu možete nekoliko puta pažljivo pritisnuti i pustiti. Ako se ne pomjera ili pored nje curi voda, uložak ventila je istrošen. Ako pomogne druga, ispravna glava, ventil je u redu i dovoljno je zamijeniti samo glavu.

Na jednom radijatoru zamjena je kratak zahvat. Instalater grijanja obično radi ovim redoslijedom:

1. Pregledati stanje radijatora, cijevi i navoja i utvrditi da li je dovoljna glava, uložak ventila ili cijelo kućište ventila.
2. Zatvoriti radijator. U porodičnoj kući često se može zatvoriti holender na povratu, inače se sistem djelimično ispušta. U stambenoj zgradi zatvaranje i ispuštanje vertikale obično radi upravitelj zgrade ili njegov servis.
3. Skinuti stari ventil tako da se ne ošteti navoj radijatora ni cijev. Na starim instalacijama očistiti hrđu i nečistoće.
4. Ugraditi novi ventil s dobro zaptivenim navojem. Strelica na kućištu mora pokazivati u smjeru toka vode.
5. Namjestiti predpodešavanje ventila, ako ga ventil ima, i staviti odgovarajuću glavu.
6. Napuniti sistem i podići pritisak, odzračiti radijator i provjeriti zaptivenost svih spojeva.
7. Provjeriti da radijator reaguje na okretanje glave.

U stanovima priključenim na gradsku toplanu zamjena se najčešće radi van sezone grijanja, kada je vertikala prazna ili se lako zatvara. Zimi to znači ispuštanje vode iz dijela zgrade, što komplikuje posao i ostavlja komšije bez grijanja.

Ventil se bira prema tome kako je radijator priključen, a ne prema izgledu.

• kutni ventil odgovara kada cijev dolazi iz zida ili poda i skreće u radijator,
• ravni ventil se koristi kada cijev ide pravo u bok radijatora,
• aksijalni ili troosni ventil omogućava da glavu okrenete tamo gdje ima dovoljno mjesta i gdje nije skrivena iza namještaja,
• uložak ventila se mijenja kod radijatora s donjim priključkom, koji imaju ventil ugrađen u samo tijelo radijatora, tada se ne mijenja cijeli ventil, nego samo uložak.

U stambenim zgradama važno je predpodešavanje. To je mala oznaka na ventilu kojom se ograničava najveći protok. Kada se grijanje u zgradi hidraulički uravnoteži, svaki radijator dobije svoju vrijednost. Ako novi ventil dobije drugu vrijednost, radijator može "krasti" toplotu komšijama ili, obrnuto, slabo grijati. Prvobitnu vrijednost najbolje je saznati od upravitelja zgrade ili iz projekta uravnoteženja.

Glave mogu biti mehaničke, s tečnošću ili voskom, i elektronske. Elektronska ili pametna glava može grijati po vremenskom programu, recimo više ujutro i navečer, a manje preko dana. Većina uobičajenih ventila ima navoj za glavu M30 x 1,5, a za druge tipove prodaju se adapteri. Ako planirate pametnu regulaciju, provjerite kompatibilnost prije kupovine ventila, pa ćete kasnije samo zamijeniti glavu.

Koliko je posao zahtjevan, pa time i koliko vremena traži, zavisi uglavnom od stanja sistema:

• posao olakšava holender na povratu koji se može zatvoriti, pa se jedan radijator isključi bez ispuštanja vode,
• pomaže i dobar pristup ventilu te očuvani navoji bez hrđe,
• otežava ga zarastao ili korodiran stari ventil koji se ne može odvrnuti bez rizika da se ošteti cijev,
• dodatna komplikacija je potreba da se ispusti dio sistema ili cijeli sistem, naročito u stambenoj zgradi,
• vrijeme produžava i nestandardni razmak ili druga mjera priključka, kada treba prilagoditi cijevi,
• zamjenu više ventila odjednom isplati se spojiti s odzračivanjem i pregledom cijelog grijanja.

Zamjenu kućišta ventila prepustite instalateru grijanja, jer se radi o sistemu pod pritiskom i greška može poplaviti vaš stan i stan ispod. Samu glavu ipak možete zamijeniti i sami, voda pri tome ne izlazi.

1. Okrenuti staru glavu na najveći broj, da ne pritišće iglu.
2. Odvrnuti maticu ili otpustiti kopču i skinuti glavu.
3. Provjeriti da li se igla ventila slobodno pomjera i da li oko nje ne curi voda.
4. Provjeriti da nova glava odgovara ventilu, po potrebi staviti adapter.
5. Staviti novu glavu u položaju potpuno otvoreno i maticu zategnuti rukom.
6. Namjestiti željeni stepen i nakon nekoliko sati provjeriti da li radijator reaguje.

Ako se igla ne pomjera ili pored nje curi voda, pozovite instalatera.

• ventil ugrađen suprotno smjeru toka vode, pa radijator šumi ili loše reguliše,
• zaboravljeno ili pogrešno namješteno predpodešavanje u stambenoj zgradi,
• previše zategnut spoj koji ošteti navoj radijatora,
• glava postavljena okomito tik iznad radijatora, gdje je zagrijava topao zrak koji se diže s radijatora,
• glava pokrivena zavjesom, draperijom ili namještajem, pa mjeri pogrešnu temperaturu,
• nekompatibilna glava koja ne može potpuno zatvoriti ventil.

• spojevi ventila i holendera su suhi i nakon nekoliko sati grijanja,
• strelica na ventilu pokazuje u smjeru toka vode,
• radijator se zagrije kada glavu okrenete na viši stepen, a na minimumu se postepeno ohladi,
• glava je vodoravna, slobodno dostupna i nije pokrivena,
• predpodešavanje odgovara vrijednosti od upravitelja zgrade ili iz projekta,
• radijator je odzračen, a pritisak u sistemu je u rasponu koji navodi proizvođač kotla,
• instalater vam je ostavio podatke o tipu ventila i glave za eventualni servis.