Postavljanje pletiva do 1,4 m

Stavka se obračunava po dužnom metru (m') gotove ograde. U pravilu uključuje razvlačenje i napinjanje žica za napinjanje, odmotavanje pletiva, njegovo zatezanje pomoću šipke za napinjanje te vezanje na žice i stupove. Postavljanje stupova, njihovo betoniranje, kosnici (potporni stupovi), betonske podne ploče i vratašca obično su zasebne stavke u cjeniku. Prije nego potpišete ponudu, provjerite što je točno obuhvaćeno cijenom po metru, a što će se obračunati posebno.

Oznaka „do 1,4 m“ odnosi se na pletivo u uobičajenim visinama rola, primjerice oko 1,0 m, 1,25 m ili 1,4 m. Ako je pletivo postavljeno iznad betonske podne ploče, ukupna visina ograde bit će nešto veća, ali za opseg posla presudna je visina samog pletiva.

U cjeniku osim ove stavke postoje i postavljanje pletiva do 1,8 m te postavljanje pletiva iznad 3,0 m. Svaka ima svoju stranicu i svoju cijenu jer se razlikuju opseg rada, oprema i rizici.

• Do 1,4 m: cijeli se posao radi sa zemlje, bez ljestava. Role su lakše, dvije osobe ih bez problema nose i napinju. Obično su dovoljne tri žice za napinjanje (donja, srednja i gornja) i kraći stupovi. Ograda hvata manje vjetra, pa su zahtjevi za sidrenje krajeva i kutova nešto manji. Prikladna je za vrtove, prednja dvorišta, razgraničenje čestica i ograđene prostore za manje životinje.
• Do 1,8 m: uobičajena ograda oko obiteljske kuće, kada želite da je se ne može lako prekoračiti. Pletivo je teže, gornja se žica napinje uz pomoć stolca ili niskih ljestava, stupovi su dulji i dublje betonirani. Kosnici i njihovo sidrenje moraju izdržati veću silu.
• Iznad 3,0 m: igrališta, sportski tereni, zaštitne ograde. Traže čvršće stupove, više žica za napinjanje, rad sa skele ili platforme, veću ekipu i pažljivo projektiranje zbog opterećenja vjetrom. To je sasvim druga kategorija posla.

Kako odlučiti? Razmislite što ograda treba raditi. Ako treba označiti česticu i zaustaviti djecu, kokoši ili manjeg psa, visina do 1,4 m obično je dovoljna. Za većeg psa koji skače, ili ako želite otežati preskakanje s ulice, odaberite varijantu do 1,8 m. U praksi se često dogodi da ljudi postave nisku ogradu pa nakon godinu dana shvate da je pas preskače. Naknadno povišenje znači nove stupove, pa visinu vrijedi dobro promisliti unaprijed.

Na obali treba računati i s burom. Iako nisko pletivo hvata malo vjetra, na izloženim položajima krajnji i kutni stupovi moraju biti pouzdano učvršćeni, inače se ograda već nakon prve jače zime počne naginjati.

Granica čestice i dogovor sa susjedom

Ograda na međi postavlja se na granici koju je potvrdio geodet, a ne prema starom kolcu ili „kako je oduvijek bilo“. Katastarski plan i stanje na terenu u Hrvatskoj se često ne poklapaju, osobito kod starih vrtova i parcela na selu. Ako niste sigurni kuda granica prolazi, neka je geodet iskolči. Kod zajedničke ograde sa susjedom unaprijed se dogovorite tko plaća ogradu, s čije će strane biti stupovi i tko će je održavati. Dogovor je dobro imati i napisan.

Propisi i općina

Treba li za ogradu kakva prijava ili akt, ovisi o njezinu položaju, visini, odnosu prema javnoj prometnoj površini i lokalnim pravilima. Prostorni plan uređenja grada ili općine često propisuje najveću visinu i izgled ograda prema ulici. Ne oslanjajte se na to da se nisko pletivo „nigdje ne prijavljuje“. Postupite prema važećim propisima o gradnji i provjerite uvjete u nadležnom upravnom tijelu prije nego naručite materijal. Ako ograđujete dvorište stambene zgrade, o tome odlučuju suvlasnici, a upravitelj zgrade zna kako se odluka donosi.

Stupovi i podloga

Pletivo se postavlja na gotove stupove. Oni moraju biti u liniji, okomiti i čvrsto betonirani. Beton oko stupova treba vremena: žice se obično napinju tek nakon nekoliko dana, kada beton dovoljno očvrsne, ovisno o vremenu i preporuci proizvođača betonske mješavine i nakon tjedan dana. Ako se napinje prerano, krajnji stupovi se nagnu i ograda izgubi napetost.

Osim toga treba pripremiti:

• očišćen pojas uz ogradu od grmlja, korova i starog pletiva,
• postavljene kosnike na krajnjim, kutnim i stupovima uz vratašca,
• postavljene betonske podne ploče, ako ih ograda ima,
• materijal na licu mjesta: pletivo, žice za napinjanje, zatezače, šipke za napinjanje, žicu za vezanje,
• prolaz za ljude s rolama pletiva duž cijele ograde.

Pleteno četverokutno pletivo

Najrašireniji tip. Žice su isprepletene u kvadratna okna, obično veličine oko 50 mm. Pletivo je elastično, dobro prati blago valovit teren i lijepo se napinje. Proizvodi se pocinčano ili plastificirano, najčešće u zelenoj ili antracit boji. Plastificirano pletivo traje dulje, pod uvjetom da se plastika pri montaži ne ošteti. Za nisku ogradu često se bira tanja žica, što za vrtnu ogradu obično sasvim zadovoljava.

Zavareno pletivo u rolama

Žice su na mjestima križanja zavarene, okna su pravokutna. Pletivo je kruće i manje se ulegne, ali slabije prati teren i teže se napinje u savršeno ravnu plohu. Prikladno je za ravan teren i ondje gdje želite manja okna, primjerice za perad ili male životinje.

Čvorasto (šumarsko) pletivo

Koristi se uz voćnjake, maslinike, pašnjake i ograđene prostore za stoku. Pri tlu ima gušća okna, a pri vrhu rjeđa. Za običan vrt uz kuću rijetko se bira, ali kod dugih dionica na otvorenom terenu ima smisla.

Pribor koji odlučuje o kvaliteti

• Žice za napinjanje: kod visine do 1,4 m obično tri. Nose pletivo, pa trebaju biti deblje od žice pletiva i iste površinske zaštite.
• Zatezači: s čegrtaljkom ili vijkom, na krajevima i kutovima. Omogućuju da se žica dotegne i kasnije.
• Šipka za napinjanje: provlači se kroz krajnja okna pletiva i pričvršćuje na krajnji stup, kako bi se sila rasporedila po cijeloj visini.
• Žica za vezanje ili spojnice: povezuju pletivo sa žicama za napinjanje. Trebaju biti od istog materijala da ne bi zahrđale prije pletiva.
• Kosnici: na krajnjim i kutnim stupovima, a na dugim ravnim dionicama i usput, u pravilu otprilike svakih 20 do 25 m.

Kod uobičajene vrtne ograde rad teče otprilike ovako:

1. Provjera stupova. Ekipa provjeri liniju, okomitost i čvrstoću stupova. Kriv ili klimav stup rješava se prije napinjanja, ne poslije.
2. Razvlačenje žica za napinjanje. Žice se vode od krajnjeg stupa do sljedećeg krajnjeg ili kutnog. Donja žica obično ide tik iznad tla ili podne ploče, gornja nekoliko centimetara ispod gornjeg ruba pletiva, a srednja otprilike na polovici. Na međustupovima žice se objese u držače ili privežu.
3. Napinjanje žica. Zatezačima se žice dotegnu, najprije gornja, zatim donja i srednja. Cilj je čvrsta, ali ne pretjerano napeta žica. Prevelika sila savije krajnje stupove i kad su kosnici dobri.
4. Pričvršćivanje početka pletiva. Kroz prvi red okana provuče se šipka za napinjanje i pričvrsti na krajnji stup po cijeloj visini.
5. Odmotavanje i prednapinjanje pletiva. Pletivo se odmota uz ogradu, oslonjeno na žice. Na drugom kraju se ručno ili pomoću privremene šipke i trake za napinjanje prednapne da ne valovi.
6. Vezanje na žice. Pletivo se veže za gornju žicu barem na svakom međustupu, a između njih u otprilike pravilnim razmacima, zatim za srednju i donju žicu.
7. Spajanje rola. Ako rola nije dovoljna, sljedeća se nastavlja preplitanjem krajnje žice, tako da spoj ne bude vidljiv i ne stvori slabo mjesto.
8. Završetak i dotezanje. Na kraju dionice pletivo se skrati, postavi se druga šipka za napinjanje i cijelo se polje još jednom dotegne. Odrezani krajevi žica savijaju se prema unutra da nikoga ne ozlijede.

Dvočlana ekipa na ravnom terenu i s pripremljenim stupovima obično napravi desetke metara ograde dnevno. Vrijeme se produljuje kod mnogo kutova, vratašca, nagiba i spajanja na postojeću ogradu. Kod niskog pletiva otpada rad s ljestvama, pa je posao brži nego kod viših varijanti.

Cijenu po dužnom metru najviše određuje koliko ograda ima zahtjevnih mjesta i kako joj se može prići. Posao olakšavaju:

• ravan teren i duge ravne dionice bez prekida,
• stupovi u točnoj liniji i s dovoljno očvrslim betonom,
• slobodan pojas uz ogradu,
• materijal složen izravno na mjestu rada.

Posao, s druge strane, otežavaju:

• nagib, lomovi terena i stepenice, gdje se pletivo mora prilagođavati,
• mnogo kutova, vratašca i kratkih dionica, gdje se sidrenje krajeva ponavlja,
• gusto zelenilo, živica ili kamenje tik uz stupove,
• uklanjanje starog pletiva i žica, ako to radi ekipa,
• spajanje na susjedovu ogradu, zid, suhozid ili podzid.

Na nagibu se nisko pletivo obično vodi usporedno s terenom. Pleteno četverokutno pletivo to dobro podnosi, zavareno slabije, pa je na nagibu bolje odabrati pleteno. Na kamenitom krškom terenu najveći dio muke obično je u stupovima, ali i kod postavljanja pletiva treba računati s neravnim tlom pri dnu, gdje donju žicu valja voditi pažljivo da ne ostanu rupe.

• Napinjanje prerano nakon betoniranja: krajnji stupovi se nagnu prema polju, žice popuste i pletivo nakon nekoliko tjedana visi.
• Nedostaju kosnici ili su preslabi: kutni stup se zakrene, ograda u kutu valovi. Popravak znači odvezati pletivo i ponovno ga napeti.
• Pletivo vezano samo na stupove: između stupova nastanu „trbusi“, pletivo se izbočuje i kad se netko nasloni, trajno se deformira.
• Oštećena plastika na plastificiranom pletivu: grubim radom kliještima plastika se oguli, žica počne korodirati i nakon nekoliko godina vide se mrlje hrđe. Na obali, uz slan zrak, to se događa brže.
• Miješanje različitih metala: obična crna žica na pocinčanom pletivu hrđa i boji okolinu.
• Razmak pri tlu: ako je donja žica previsoko, pas ili lisica se prokopa ispod. Rješenje je betonska podna ploča ili niže vođena donja žica.
• Nepravilno spojene role: kod preklapanja umjesto preplitanja spoj se vidi i na tom se mjestu pletivo s vremenom razmakne.

Nisko pletivo do 1,4 m spada u poslove koje može obaviti i spretan kućni majstor. Radi se sa zemlje, bez ljestava, a uz pomoćnika posao ide brzo. Trebat će vam radne rukavice, kliješta, sjekač žice, zatezači i po mogućnosti privremena šipka s trakom za prednapinjanje pletiva. Pazite na krajeve žica koji se mogu naglo otpustiti i pri napinjanju nosite zaštitne naočale. Ako planirate kopati rupe za nove stupove, najprije provjerite prolaze li ondje podzemne instalacije. Ako sumnjate na plinsku cijev, ne kopajte i obratite se distributeru plina; ako osjetite miris plina, udaljite se i nazovite 112.

1. Provjeriti jesu li stupovi okomiti, u liniji i je li beton dovoljno očvrsnuo.
2. Očistiti pojas uz ogradu od zelenila i starih žica.
3. Učvrstiti zatezače na krajnje i kutne stupove u visini donje, srednje i gornje žice.
4. Razvući žice za napinjanje, objesiti ih na međustupove i lagano zategnuti.
5. Dotegnuti žice zatezačima, počevši od gornje, i usput pratiti miču li se krajnji stupovi.
6. Provući šipku za napinjanje kroz krajnja okna pletiva i pričvrstiti je na krajnji stup.
7. Odmotati pletivo uz žice i na kraju dionice prednapeti ga pomoćnom šipkom.
8. Privezati pletivo za gornju žicu, zatim za srednju i donju, u pravilnim razmacima.
9. Kod spajanja rola proplesti krajnju žicu kroz okna obiju rola.
10. Skratiti pletivo na kraju, postaviti drugu šipku za napinjanje i dotegnuti polje.
11. Saviti odrezane krajeve žica prema unutra i provjeriti napetost po cijeloj dužini.

Nakon nekoliko tjedana, kad se materijal „slegne“, isplati se žice na zatezačima malo dotegnuti.

Gotovu ogradu prođite cijelom dužinom, po mogućnosti po danjem svjetlu. Pogledajte je sa strane, uzduž linije, tako se valovitost lako uoči. Lagano pritisnite pletivo na sredini polja: treba se pomaknuti i vratiti, a ne ostati ulegnuto.

• pletivo je ravnomjerno napeto, bez valova i izbočina između stupova,
• gornji rub pletiva je u ravnoj liniji ili ravnomjerno prati teren,
• krajnji i kutni stupovi su okomiti, a kosnici čvrsti,
• pletivo je vezano za sve tri žice za napinjanje u pravilnim razmacima,
• šipke za napinjanje pričvršćene su po cijeloj visini pletiva,
• spojevi rola su isprepleteni i ne vide se kao slabo mjesto,
• plastika na plastificiranom pletivu i žicama nije oguljena,
• materijal za vezanje od iste je vrste metala kao pletivo,
• pri tlu nema razmaka kroz koji bi se moglo provući,
• krajevi žica su savijeni i nigdje ne strše,
• okolina je pospremljena, a ostaci žica odvezeni.