Postavljanje stupa ograde do visine 3,8 m

U cjenicima se „visina stupa“ u pravilu odnosi na ukupnu duljinu stupa, a ne na visinu ograde iznad terena. Dio stupa nalazi se u betonskom temelju, obično otprilike 80 do 100 cm. Iznad zemlje kod stupa dugog 3,8 m tako ostaje oko 2,8 do 3 metra. Prije narudžbe dogovorite s izvođačem kako on to računa, jer razlika od jednog metra mijenja cijeli projekt.

Tipične situacije u kojima ova varijanta ima smisla:

• pletivo oko sportskog igrališta, teniskog terena ili školskog dvorišta, gdje lopta ne smije preletjeti ogradu,
• zaštitna mreža iza gola ili uz cestu, koja štiti okolinu od lopti,
• visoka ograda prema prometnoj cesti ili susjedu, gdje vlasnik želi privatnost i pletivo dopunjuje mrežom za zasjenjenje,
• ograda s dva reda pletiva jedan iznad drugog ili s nastavkom za bodljikavu žicu oko skladišta i poslovnih dvorišta,
• stupovi koji nose kolna vrata, pješačka vrata ili motorni pogon, pa moraju biti dulji i dublje usidreni od okolnih stupova.

Ako ograda iznad terena nije viša od dva metra, visoki stup bez potrebe povećava zahtjeve za temelj i materijal. Tada odaberite nižu varijantu.

Sve tri stavke na prvi pogled rade isto: stup se postavi u rupu i zalije betonom. Razlika je u silama koje stup mora podnijeti, a one s visinom rastu brže nego što biste očekivali. Vjetar djeluje na cijelu površinu ograde, a što je stup dulji iznad zemlje, to se većom polugom upire u temelj.

• Stup do 2,4 m: obična vrtna ograda s pletivom ili panelima visine otprilike 1,5 do 2 m. Temelj je manji, a stup može postaviti jedan iskusan majstor s pomoćnikom, sa zemlje, bez ljestava.
• Stup do 2,7 m: ograda od oko dva metra s rezervom, na primjer s nastavkom ili na kosom terenu gdje treba izjednačiti visine. Zahtjevi za temelj rastu, ali postupak ostaje isti.
• Stup do 3,8 m: ograda visoka oko tri metra. Temelj mora biti dublji i širi, stup jači, upore češće, a razmaci između stupova kraći. Pri postavljanju trebaju barem dvije osobe, ljestve za provjeru gornjeg dijela i privremeno podupiranje dok beton ne očvrsne.

U praksi to znači da stup od 3,8 m nije samo „malo dulji“ stup. Teži je, s njim se teže rukuje, svako odstupanje od vertikale gore se jače vidi, a pogreška u temelju pokazuje se naginjanjem cijelog polja ograde. Zato kod ove varijante računajte s više vremena po komadu i s većom količinom betona.

Koji stup odabrati

Kod visoke ograde presudna je krutost profila. Tanki okrugli stup koji kod ograde od dva metra bez problema izdrži, pri tri metra i mreži za zasjenjenje na vjetru počinje se savijati.

• Okrugli čelični stupovi, pocinčani i često s plastificiranom površinom, najčešći su uz pletivo. Za visoku ogradu bira se veći promjer i deblja stijenka, obično prema preporuci proizvođača sustava.
• Pravokutni i kvadratni profili kruti su u jednom smjeru jače od okruglih. Kod pravokutnog profila dulja stranica okreće se okomito na ogradu, da bolje odolijeva vjetru.
• Stupovi za panelne sustave pri ovoj se visini koriste rjeđe, jer su paneli obično niži. Ako se paneli slažu jedan iznad drugog, to treba riješiti prema uputama proizvođača.
• Drveni stupovi ove duljine teški su i u zemlji trunu. Ako ih netko želi, trebali bi stajati na čeličnoj sidrenoj stopi iznad terena, a ne u betonu.
• Betonski stupovi vrlo su teški i pri tri metra iznad zemlje bez mehanizacije se teško postavljaju.

Temelj u zemlji

Najčešće se za svaki stup radi zaseban betonski temelj. Kod visokog stupa rupa se kopa otprilike 80 do 100 cm duboko, dakle ispod dubine smrzavanja, i široka je u pravilu barem 30 cm, kod stupova za vrata i kutnih stupova više. U kontinentalnoj Hrvatskoj i u gorju dubina smrzavanja je važna, a na obali je mraz manji problem, ali tamo bura traži jednako ozbiljan temelj. Na dno ide nekoliko centimetara šljunka, da voda može otjecati. Uobičajeno se koristi beton razreda C16/20 do C20/25 prema HRN EN 206, miješan na licu mjesta ili, kod većeg broja stupova, dovezen mikserom. Suhe betonske mješavine u vrećama praktične su, ali za duboke temelje treba ih mnogo i važno ih je dobro izmiješati i zbiti.

Stup u podzidu

Ako ograda stoji na podzidu od betonskih blokova za oplatu, stup se betonira izravno u šupljine blokova ili u temelj ispod njih. Kod visokog stupa nije dovoljno da je usađen samo u blok. Trebao bi sezati do temeljne trake, inače se vjetar upire u gornji red blokova i može ih rastrgati.

Sidrena ploča i zemljani vijci

Stup s navarenom pločom može se usidriti na postojeći beton, na primjer na zidić. Pri duljini od oko 3,8 m na sidra djeluju velike sile, pa takvo rješenje treba procijeniti statičar ili barem proizvođač sustava. Zemljani vijci brzi su i bez betona, ali kod visokih ograda s mrežom za zasjenjenje njihova nosivost ovisi o tlu i mora je potvrditi proizvođač.

Većina problema s visokim stupovima ne nastaje pri betoniranju, nego prije toga. Prije početka radova provjerite sljedeće:

• Međa. Kod ograde na granici čestice isplati se da geodet iskolči međne točke. Pomaknuti zabetonirani stup od tri metra puno je teže nego niski.
• Podzemne instalacije. Iskolčenje struje, plina, vode, odvodnje i telekomunikacija zatražite od nadležnih operatora i distributera. Rupa duboka gotovo metar može pogoditi kabel ili cijev.
• Propisi. Ograda visoka oko tri metra za lokalna pravila nije sitnica. Što je dopušteno ovisi o visini, položaju i prostornom planu jedinice lokalne samouprave. Postupajte prema važećim propisima o gradnji i to provjerite unaprijed u nadležnom upravnom tijelu. Kod ograde uz cestu pravo glasa može imati i upravitelj ceste. Kod stambene zgrade o ogradi odlučuju suvlasnici, a provodi je upravitelj zgrade.
• Pristup. Stupovi su dugi, pa ih treba dopremiti i složiti uz trasu ograde. Ako se buši motornim svrdlom ili kopa mini bagerom, stroj mora doći do ograde.
• Kabeli i zaštitne cijevi. Planirate li pogon vrata, rasvjetu ili zvono, zaštitne cijevi za kabele moraju biti u zemlji prije betoniranja. Samo spajanje radi ovlašteni električar.
• Stara ograda. Vađenje starih stupova s betonskim temeljima zaseban je posao, pa dogovorite tko ga radi i kamo ide otpad.

Na gradilištu postupak u pravilu izgleda ovako. Najprije se razvuče špaga duž trase ograde i označe mjesta stupova. Kod visoke ograde razmaci su kraći nego kod niske, često oko 2 do 2,5 metra, ovisno o sustavu i o tome hoće li na ogradi biti mreža za zasjenjenje. Prvo se postavljaju kutni, krajnji stupovi i stupovi za vrata, jer se prema njima ravnaju ostali.

Rupe se kopaju ručno, motornim svrdlom ili strojem. Na dno ide sloj šljunka. Stup se postavi u rupu i podloži tako da ima pravu visinu. Kod stupa od tri metra visina se provjerava prema špagi razvučenoj gore između kutnih stupova ili nivelirom, a ne samo od terena, jer je teren obično neravan.

Zatim dolazi najvažniji trenutak: vertikala. Stup se libelom provjerava u dva smjera, uzduž ograde i okomito na nju. Pri ovoj duljini preporučuje se dulja libela ili visak, jer kratka libela propusti odstupanje koje se gore vidi u centimetrima. Stup se podupre s dvije do tri letve zabijene u zemlju, da se tijekom betoniranja i očvršćivanja ne pomakne.

Beton se ugrađuje u slojevima i zbija šipkom ili nabijanjem, da u temelju ne ostanu šupljine. Tijekom betoniranja vertikala se ponovno provjerava, jer beton lako odgurne stup. Gornja površina temelja oblikuje se u blagi stožac od stupa prema van, da voda otječe i ne stoji uz čelik.

Uz visoku ogradu idu i upore. Postavljaju se na kutovima, uz krajnje stupove i stupove za vrata, na promjeni smjera, a na dugim dionicama i usputno, ovisno o sustavu na primjer otprilike svakih 25 metara. Upora ima vlastiti mali temelj i spaja se sa stupom obujmicom ili vijkom. Kod ograde od tri metra obično je dobro postaviti upore s obje strane kutnog stupa.

Isti stup na jednoj parceli može trajati upola kraće nego na drugoj. Posao olakšavaju ravan teren, mekše zemljano tlo bez kamenja, dobar pristup za svrdlo i jasno iskolčena međa. Pomaže i kad su stupovi pripremljeni na mjestu, a beton se može miješati uz trasu ograde.

Posao otežavaju:

• kamenito ili stjenovito tlo, gdje svrdlo nije dovoljno i treba štemati ili koristiti težu mehanizaciju, što je česta situacija u Dalmaciji i Istri,
• teška glina koja se lijepi i u kojoj se po kiši u rupi zadržava voda,
• visoka razina podzemne vode, kad rupa poplavljuje i beton se mora ugrađivati pažljivije,
• kosi teren, gdje visine stupova treba stepenasto prilagođavati, a upore su različitih duljina,
• korijenje drveća, stari temelji ili ostaci prijašnje ograde,
• instalacije u trasi, kad se mora kopati ručno i polako,
• uzak pristup, gdje se dugi stupovi moraju nositi ručno i daleko.

Kod visokih stupova važno je i vrijeme. Na jakom vjetru, pogotovo pod burom, stup od tri metra teško se drži okomito, a svježi beton ispod njega može se pomaknuti. Na mrazu se ne betonira, osim ako proizvođač betona ne dopušta drugačije.

Stup do 3,8 m možete postaviti sami ako ste spretni i imate barem jednog pomoćnika. Sami takav stup nećete svladati, dug je i težak, a ako se prevrne, može ozlijediti čovjeka. Prije kopanja zatražite iskolčenje instalacija. Ako pri kopanju naiđete na plinsku cijev i osjetite miris plina, odmah se udaljite, ne koristite otvoreni plamen ni električne uređaje i nazovite dežurnu službu distributera plina ili 112. Ako naiđete na kabel, prekinite rad i javite se operatoru mreže.

1. Provjeriti među, iskolčenje instalacija i što za ogradu traže lokalni propisi.
2. Razvući špagu duž trase ograde i označiti mjesta kutnih i usputnih stupova.
3. Iskopati rupe dubine otprilike 80 do 100 cm i širine barem 30 cm, kod kutnih stupova i stupova za vrata šire.
4. Nasuti na dno rupe sloj šljunka i nabiti ga.
5. Zatvoriti gornji kraj stupa kapicom, da u njega ne ulazi voda.
6. Postaviti stup u rupu u paru, namjestiti visinu prema špagi i podložiti ga.
7. Provjeriti vertikalu u dva smjera dugom libelom i poduprijeti stup letvama.
8. Zamiješati beton prema uputama proizvođača i ugrađivati ga u slojevima uz zbijanje.
9. Tijekom betoniranja više puta provjeravati vertikalu i visinu.
10. Oblikovati površinu temelja u stožac od stupa prema van.
11. Pustiti beton da očvrsne, po toplom vremenu prvih ga dana vlažiti, a potpornje ostaviti na mjestu.
12. Postaviti upore i zatezati pletivo tek kad beton dovoljno očvrsne.

Kad gornji dio stupa provjeravate s ljestava, pazite da su ljestve stabilne i da ih druga osoba drži. Ako ograda nosi pogon vrata ili rasvjetu, električni dio prepustite ovlaštenom električaru.

Kod visokih stupova pogreške se ne zaboravljaju. Ono što kod niske ograde prođe nezapaženo, ovdje se pokaže do prve zime ili prvog nevremena.

• Plitak temelj. Stup se s vremenom nagne u smjeru prevladavajućeg vjetra, a mraz ga može podići. Kod ograde od tri metra nagib se vidi već s ulice.
• Uska rupa. Ako je rupa tek malo šira od stupa, beton čini tanku ovojnicu i stup se u njoj savija kao u cijevi.
• Beton ispod razine terena bez pada. Oko stupa nastane zdjelica u kojoj stoji voda. Čelik pri dnu stupa ranije korodira, a mraz može oštetiti beton.
• Otvoren vrh stupa. Voda ulazi u cijev, zimi se smrzne i može rasprsnuti stup. Kapica je sitnica, ali važna.
• Nedostaju ili su preslabe upore. Kutni stupovi nakon zatezanja pletiva savijaju se prema unutra, a pletivo popušta.
• Prerano zatezanje pletiva. Svježi beton ne izdrži vlak žica i stup se pomakne. Pletivo se u pravilu zateže najranije nakon nekoliko dana, ovisno o vremenu i kasnije.
• Mreža za zasjenjenje bez proračuna. Vlasnik naknadno objesi na ogradu mrežu koju izvorni projekt nije predvidio. Ograda se odjednom ponaša kao jedro i stupovi se nagnu.
• Oštećen cink. Pri skraćivanju stupa otkrije se goli čelik. Bez popravka cink sprejem rez počne hrđati.

Vrijeme po stupu ovisi prije svega o tlu i pristupu. Na mekom tlu sa svrdlom dnevno se postavi znatno više komada nego na kamenitoj kosini uz ručno kopanje. Kutni stupovi i stupovi za vrata traju dulje, jer imaju veće temelje i upore, a njihovo poravnavanje je zahtjevnije.

Betonu treba vremena. Prvih dana nakon betoniranja stup se ne smije opterećivati, a potpornji ostaju na mjestu. Pletivo, zatezne žice i mreža za zasjenjenje obično se montiraju tek nakon otprilike tjedan dana, po hladnom vremenu i kasnije. Punu čvrstoću beton u pravilu postiže nakon oko 28 dana. Teška vrata ili pogon isplati se objesiti tek kad beton dovoljno očvrsne, prema preporuci dobavljača vrata.

Na stupove se nastavlja montaža pletiva ili mreža, a po potrebi i vrata s pogonom. Redoslijed dogovorite unaprijed, da monter pletiva ne dođe prije nego što beton očvrsne i da električar bude prisutan kad se polažu zaštitne cijevi.

Stupove provjerite prije montaže pletiva, dok se sve dobro vidi i dok je eventualni popravak jednostavniji. Pogledajte niz stupova s kraja ograde: vrhovi bi trebali činiti glatku liniju, a stupovi stajati u jednom pravcu. Dugom libelom provjerite vertikalu na nekoliko nasumično odabranih komada. Pri primopredaji prođite ovaj popis:

• stupovi stoje na dogovorenim mjestima i u pravcu prema špagi,
• vrhovi stupova imaju jednaku visinu ili glatko prate kosinu terena,
• vertikala odgovara u oba smjera, i na kutnim stupovima i na stupovima za vrata,
• razmaci odgovaraju dogovoru i sustavu ograde,
• temelji imaju dogovorenu dubinu i širinu, a po mogućnosti postoje fotografije s betoniranja,
• površina betona ima pad od stupa i voda uz njega ne stoji,
• upore su postavljene na kutovima, krajevima, uz vrata i na promjenama smjera,
• na stupovima su kapice, a rezovi imaju popravljenu zaštitu,
• zaštitne cijevi za kabele položene su ondje gdje je planirano,
• stupovi se ne miču kad ih rukom gurnete u gornjem dijelu,
• okolina je pospremljena, a iskopana zemlja odvezena ili razgrnuta prema dogovoru.