Ugradnja zidnog nosača za dimnjak

Nosač drži nekoliko redova žice iznad gornjeg ruba ograde, obično pod kutom, često oko 45 stupnjeva. Zašto baš ukoso? Tko se uhvati za gornji rub ograde, ima žicu točno iznad glave ili ispred lica i ne može se prirodno prebaciti preko. Nosač dakle povisuje ogradu i istodobno otežava kretanje pri penjanju.

Smisla ima tamo gdje je ograda sama po sebi u redu, ali nije dovoljna. Ako su stupovi nagnuti, zahrđali ili klimavi u tlu, nosač neće riješiti problem. Zategnuta žica dodatno opterećuje stupove, zato najprije treba popraviti ogradu.

Nosači se razlikuju po obliku i načinu pričvršćivanja. Pri odabiru najviše odlučuju profil stupa i strana koju želite zaštititi.

• ravni nosač nastavlja se okomito prema gore, samo povisuje ogradu i dobar je tamo gdje ništa ne smije prelaziti preko međe,
• kosi jednokraki nosač nagnut je prema van ili prema unutra i najčešće je rješenje kod vanjskih ograda,
• dvostrani nosač u obliku slova Y štiti s obje strane i koristi se uglavnom u krugovima gdje treba spriječiti i izlazak preko ograde,
• nasadni nosač stavlja se u vrh stupa umjesto kape, nosač s obujmicom steže se oko okruglog stupa, a vijčani nosač pričvršćuje se na četvrtasti profil ili na zidani stup.

Kod žice postoje dvije mogućnosti. Bodljikava žica dovoljna je za uobičajenu zaštitu i s njom se lakše radi. Žilet žica, često u obliku spirale, ima oštre oštrice i puno ju je teže svladati. Rukovanje njome je rizično, pa je prikladnija za zatvorene krugove nego uz pločnik kojim prolaze djeca.

Nosač i spojni materijal trebali bi biti vruće pocinčani, po želji i plastificirani u boji ograde. Nepocinčani vijci nakon nekoliko zima počnu hrđati i popuštati.

Kod postojeće ograde sama ugradnja obično traje kraće od pripreme. Majstor uglavnom radi ovim redom:

1. Obići cijelu ogradu i pregledati stupove: čvrstoću u tlu, okomitost, hrđu i stanje vrha.
2. Klimave ili oštećene stupove popraviti ili zamijeniti, kod panelnih ograda pritegnuti spojnice panela.
3. Odabrati vrstu nosača prema profilu stupa i dogovoriti na koju će stranu biti nagnut.
4. Razvući uzicu po vrhu stupova i odrediti jednaku visinu ugradnje.
5. Postaviti nosače: nasaditi, stegnuti obujmicom ili pričvrstiti vijcima. Kod zidanog ili betonskog stupa izbušiti rupe i upotrijebiti odgovarajuća sidra, često kemijska.
6. Usput provjeravati imaju li svi nosači isti kut i smjer te spojeve pritegnuti odmah, a ne tek na kraju.
7. Razvući nosive žice, učvrstiti ih na krajnjim i kutnim stupovima i zategnuti zatezačima.
8. Pričvrstiti bodljikavu ili žilet žicu na nosive žice i nosače vezivnom žicom ili na način koji propisuje proizvođač.
9. Provjeriti zategnutost i čvrstoću spojeva, a oštre krajeve žice saviti ili prekriti.

Riječ je o radu na ljestvama iznad ruba ograde s oštrim materijalom u rukama. Zato je ovdje opisan postupak majstora, a ne upute za samostalan rad. Bez čvrstih rukavica, zaštite za oči i druge osobe koja pridržava žicu ozljede se događaju vrlo lako.

Najmanje posla ima s novom panelnom ogradom koja ima čvrste stupove, pravilne razmake i za koju proizvođač nudi nosače baš za taj profil. Ugradnja tada ide brzo, a rezultat je ravan.

Posao najčešće produljuju:

• stara ograda od pletiva sa zahrđalim ili krivim stupovima koje najprije treba učvrstiti,
• nagnut ili neravan teren, gdje visinu nosača treba rješavati po dijelovima,
• zidani stupovi u koje se buši i sidri, osobito ako su od šupljih blokova,
• puno kutova, lomova i vrata, gdje žicu treba završiti i ponovno zategnuti,
• žilet žica umjesto bodljikave, jer se s njom radi sporije i opreznije,
• loš pristup, primjerice kad s jedne strane ograde raste gusta živica ili je strma kosina.

Prije ugradnje provjerite treba li išta prijaviti ili ishoditi. Za ograde, posebno kad se povisuju ili stoje uz javnu cestu, mogu vrijediti različiti uvjeti prema važećim propisima o gradnji i prostornom planu vaše općine ili grada. Nemojte pretpostaviti da ništa ne treba rješavati. Raspitajte se u nadležnom upravnom tijelu za graditeljstvo, gdje vam mogu reći i što dopuštaju lokalne odluke.

Ako ograda stoji točno na međi, nosač nagnut prema van prelazit će prema susjedu ili iznad pločnika. U praksi se to rješava dogovorom sa susjedom, ravnim nosačem ili nagibom prema unutra. Kod zemljišta koje pripada stambenoj zgradi o izmjenama ograde odlučuju suvlasnici, a provodi ih upravitelj zgrade.

Mislite i na to tko prolazi uz ogradu. Žilet žica na visini koju dijete može dohvatiti ili iznad javnog pločnika može nekoga ozlijediti, a vlasnik zbog toga može imati neugodnosti.

• nosač se ugrađuje na slabe ili klimave stupove koji se pod vlakom žice počnu naginjati,
• nosači imaju različitu visinu ili kut, pa žica ne ide ravno i ograda izgleda neuredno,
• žica je prelabavo zategnuta i visi ili prejako, pa savija nosače i kutne stupove,
• nedostaje učvršćenje na krajnjim i kutnim stupovima, gdje je vlak najveći,
• koristi se nepocinčani spojni materijal koji brzo hrđa,
• na zidanom stupu buši se preblizu ruba pa sidro odlomi komad zida,
• nosač je nagnut iznad tuđeg zemljišta bez dogovora.

Pri preuzimanju obiđite ogradu cijelom dužinom i provjerite:

• svi nosači su na istoj visini i imaju isti nagib i smjer,
• nosač se nakon jačeg pritiska rukom u rukavici ne miče i ne škripi,
• vijci i obujmice su pritegnuti i pocinčani,
• stupovi se nakon zatezanja žice nisu nagnuli, osobito u kutovima i na krajevima,
• žica je ravnomjerno zategnuta i ne visi između stupova,
• oštri krajevi žice su savijeni ili prekriveni i ništa ne strši prema mjestima kuda ljudi prolaze,
• žica ne prelazi iznad susjednog zemljišta ni pločnika, osim ako je tako dogovoreno,
• oko ograde nisu ostali komadi žice ni drugi oštri otpad.