Postavljanje žičane ograde do 1,8 m visine

Ograda do 1,4 m najčešće se postavlja oko vrtova, vikendica i između susjednih parcela. Zaustavit će psa i većinu divljači, izgleda lagano i ne zaklanja pogled. Ovo je jednostavnija varijanta koju može izvesti i spretniji kućni majstor.

Ograda do 1,8 m uobičajena je oko obiteljskih kuća. Odrasla osoba je više ne preskoči usput, a ograda i dalje propušta svjetlo i zrak. Na veću površinu jače djeluje vjetar, posebno na bura područjima, pa kutne i krajnje stupove treba postaviti pažljivije.

Ograda iznad 3 m pripada prije svega poslovnim krugovima, skladištima, sportskim terenima, farmama i ograđenim lovištima. To više nije obična vrtna ograda, nego konstrukcija na koju vjetar pritišće kao na jedro. Koriste se deblji stupovi, dublji temelji, više redova zatezne žice i često kosi nastavak za bodljikavu ili žiletnu žicu. Takvu ogradu trebao bi projektirati i postaviti stručnjak.

Uvjeti za gradnju ograde ovise o visini, smještaju i lokalnom prostornom planu, koji često propisuje i najveću dopuštenu visinu ograde prema ulici ili susjedu. Prema važećim propisima o gradnji niža ograda u mnogim slučajevima ne traži građevinsku dozvolu, ali to nije pravilo za svaku lokaciju. Prije narudžbe materijala provjerite uvjete u nadležnom upravnom tijelu, posebno ako je ograda visoka ili ide uz javnu cestu.

• Pocinčano pletivo jednostavnije je i prikladno ondje gdje je važnija funkcija od izgleda. U vlažnom okruženju i uz more s vremenom se može pojaviti hrđa.
• Plastificirano pletivo ima na pocinčanoj žici sloj PVC-a, najčešće zelene boje. Bolje podnosi vlagu i mehanička oštećenja, a u vrtu izgleda prirodnije. Za trajnu ogradu oko kuće bira se češće.
• Zavareno ili deblje četverokutno pletivo koristi se kod visokih ograda, gdje pletivo mora izdržati veću napetost.

Osim pletiva trebaju vam srednji stupovi, čvršći kutni i krajnji stupovi, kosnici, zatezna žica, zatezači, žica za vezanje ili kopče te beton za sidrenje stupova. Na sitnom spojnom materijalu ne isplati se štedjeti: upravo na tim mjestima ograda najprije popusti.

Na početku je važno znati točnu granicu parcele. Ako niste sigurni kuda prolazi, isplati se pozvati ovlaštenog geodeta da je iskolči, kako ograda ne bi stajala na susjedovom zemljištu. Zatim se linija označi kolčićima i špagom, a odrede se mjesta za vrata i kutove.

Stupovi se obično postavljaju na razmaku od otprilike 2 do 2,5 m, na vjetrovitom mjestu gušće. Jame za običnu ogradu duboke su otprilike 60 do 80 cm, idealno ispod dubine smrzavanja. U kontinentalnoj Hrvatskoj zimi tlo smrzava dublje nego na obali, pa se tamo ne isplati kopati pliće. Na kamenitom terenu, kakav je čest u Dalmaciji i Istri, jame se ponekad buše u stijenu, a stupovi sidre drukčije.

Prvo se betoniraju kutni i krajnji stupovi zajedno s kosnicima, jer se na njima zateže cijelo pletivo. Između njih se razvuče špaga i prema njoj se postave srednji stupovi, svaki provjeren libelom. Beton mora očvrsnuti, proizvođači obično navode nekoliko dana, i tek tada se stupovi smiju opteretiti zatezanjem.

Zatezna žica kod obične ograde ide u tri reda: dolje, u sredini i gore. Visoke ograde trebaju više redova. Pletivo se razmota uzduž ograde, učvrsti na krajnjem stupu i postupno, a ne naglo, zateže prema drugom kraju. Na kraju se priveže za svaki stup i za zatezne žice.

Najlakše se radi na ravnom terenu s mekanim tlom, dobrim pristupom i bez stare ograde. Posao, a time i cijenu, povećavaju:

• kamenito ili glinovito tlo, u kojem se jame teško kopaju,
• nagib, gdje ogradu treba stepenasto prilagoditi terenu,
• uklanjanje stare ograde i starih betonskih temelja,
• puno kutova, vrata i kratkih dionica, jer svaki kraj treba kosnik,
• betonske ploče uz tlo protiv podkopavanja, bodljikava žica ili kosi nastavak,
• visina iznad 3 m, gdje se radi sa skele ili radne platforme.

• Preplitki temelji. Nakon prve zime ili jakog vjetra stup se počne klimati i povlači cijelo polje.
• Nedostaju kosnici na kutovima. Zategnuto pletivo kutni stup postupno povuče prema unutra.
• Zatezanje dok je beton svjež. Stup se nagne i više se ne može izravnati.
• Preveliki razmaci. Pletivo se između stupova ulegne.
• Neravnomjerno ili prejako zatezanje. Labavo pletivo je valovito, a prenapeto savija stupove.
• Kriva linija. Kod duge ograde i malo odstupanje na početku na kraju jako se vidi.

Nižu ogradu do 1,4 m ili do 1,8 m možete postaviti sami ako imate pomoćnika i nekoliko slobodnih dana. Ogradu iznad 3 m prepustite tvrtki, jer se radi na visini, a konstrukciju treba statički provjeriti.

1. Provjeriti granicu parcele i označiti liniju kolčićima i špagom.
2. Označiti mjesta stupova otprilike svakih 2 do 2,5 m, kutove i vrata.
3. Iskopati jame jednake dubine, obično 60 do 80 cm.
4. Betonirati kutne i krajnje stupove s kosnicima i provjeriti ih libelom.
5. Razvući špagu između krajnjih stupova i prema njoj betonirati srednje stupove.
6. Pustiti beton da očvrsne prema uputama proizvođača.
7. Razvući i zategnuti tri reda zatezne žice.
8. Razmotati pletivo, učvrstiti ga na krajnjem stupu i postupno zatezati.
9. Privezati pletivo za svaki stup i za žice u pravilnim razmacima.
10. Provjeriti liniju i napetost te saviti oštre krajeve žica.

• stupovi stoje okomito i u jednoj liniji, nijedan se ne miče kad ga gurnete,
• kutni i krajnji stupovi imaju kosnike,
• betonski temelji su cjeloviti, bez šupljina, i oko njih se ne zadržava voda,
• zatezne žice su zategnute i čvrsto učvršćene u zatezačima,
• pletivo je ravno, bez valova i progiba, iste visine cijelom duljinom,
• pletivo je privezano za svaki stup i za žice,
• zaštitni sloj pletiva i stupova nije oštećen,
• oštri krajevi žica su savijeni, a okolica ograde je pospremljena.