Montaža razdjelnika podnog grijanja

Razdjelnik čine dvije vodoravne cijevi, jedna iznad druge. U jednu dolazi topla voda iz izvora toplote (polazni vod), u drugu se vraća ohlađena voda iz poda (povratni vod). Na svaku od njih se spaja po jedan kraj svakog kruga.

• protokomjeri pokazuju koliko vode teče kroz krug i služe za podešavanje,
• ventili za termoelektrične pogone omogućavaju da se kasnije priključe sobni termostati i da se svaka prostorija reguliše posebno,
• ventili za ispuštanje vazduha i pražnjenje služe za punjenje, ispiranje i ispuštanje vazduha,
• kuglasti ventili odvajaju razdjelnik od ostatka grijanja kada nešto treba popraviti.

Zašto se ponekad dodaju pumpa i mješni ventil? Podno grijanje traži mnogo hladniju vodu nego radijatori. Ako izvor toplote daje visoku temperaturu, na primjer stariji kotao koji istovremeno grije i radijatore, ispred razdjelnika se ugrađuje mješna grupa. Kod toplotne pumpe ili niskotemperaturnog kondenzacionog kotla često nije potrebna. O tome treba da odluči instalater grijanja prema projektu.

Prvo se bira razdjelnik sa odgovarajućim brojem izvoda. Odlučuju broj krugova, njihova dužina i snaga izvora toplote. Pametno je ostaviti jedan slobodan izvod više ako razmišljate o grijanju još jedne prostorije u budućnosti.

1. Pripremiti ormarić za ugradnju u zid ili na zid, odnosno tehničku nišu.
2. Postaviti razdjelnik na nosače, vodoravno i više od krugova u podu, jer se tako lakše ispušta vazduh.
3. Spojiti polazni i povratni vod iz izvora toplote, zajedno sa kuglastim ventilima i mješnom grupom ako je potrebna.
4. Spojiti pojedinačne krugove preko steznih spojnica predviđenih za taj tip cijevi.
5. Označiti svaki izvod nazivom prostorije i dužinom kruga.
6. Puniti i ispirati krugove jedan po jedan, dok voda ne počne da izlazi bez vazduha.
7. Uraditi ispitivanje pod pritiskom i upisati ga u zapisnik.
8. Podesiti protoke i pri prvom grijanju provjeriti temperature.

Gdje treba da stoji razdjelnik? Najbolje što bliže sredini grijane površine, kako bi krugovi bili sličnih dužina i kako dovodne cijevi ne bi morale da prolaze kroz druge prostorije. Pri tom mora ostati dostupan: ormarić ne bi trebalo da završi iza kuhinjskih elemenata ni iza ugradnog plakara.

Ispitivanje pod pritiskom i zalivanje cijevi u podu

Ispitivanje pod pritiskom radi se uvijek prije izlivanja estriha, dok se cijevi još vide. Probni pritisak i trajanje ispitivanja određuje proizvođač sistema, a postupak se oslanja na standard MEST EN 1264. Dok se estrih izliva, cijevi ostaju pod pritiskom, da bi se eventualno oštećenje odmah primijetilo. Estrih učvršćuje cijevi i omogućava da toplota ravnomjerno prelazi u pod. Prvo grijanje dolazi tek kada se estrih osuši, kod cementnog obično poslije nekoliko sedmica, kod anhidritnog ranije. Temperatura se zatim podiže postepeno, prema uputstvu proizvođača.

Nije dovoljno samo montirati razdjelnik. Voda uvijek traži najlakši put, pa bi kratak krug u kupatilu bez podešavanja „ukrao“ toplotu dugom krugu u dnevnoj sobi. Zato se radi hidraulično balansiranje: instalater na protokomjerima svakom krugu podesi tačno onoliko vode koliko mu treba prema dužini i toplotnim gubicima prostorije. Vrijednosti bi trebalo da stoje u projektu. Ako projekta nema, polazi se od proračuna ili tabela proizvođača.

Dobro izbalansiran sistem grije ravnomjerno, tiši je, a pumpa ne radi više nego što treba. Uz to je spreman za sobne termostate. Termoelektrični pogoni na ventilima tada sami otvaraju i zatvaraju krugove prema temperaturi u prostoriji. Električno povezivanje pogona i upravljačke jedinice mora da uradi kvalifikovani električar.

Najjednostavnija je montaža u novogradnji, gdje su dovodne cijevi pripremljene, ormarić postavljen na pravu visinu, a krugovi još nisu zaliveni. Više posla donose:

• veliki broj krugova ili vrlo dugi krugovi,
• potreba za mješnom grupom sa pumpom,
• zamjena starog razdjelnika kada se mjere ne poklapaju, pa treba prepravljati spojnice ili dovode,
• neoznačeni stari krugovi, kod kojih prvo treba utvrditi gdje koji vodi,
• skučen prostor ili ormarić za koji treba naknadno štemati zid,
• zaprljani stari krugovi koje treba temeljno isprati.

• razdjelnik je sakriven tako da mu se ne može prići pri servisu,
• krugovi nisu označeni i poslije nekoliko godina niko ne zna koji pripada kojoj prostoriji,
• svi protokomjeri ostanu potpuno otvoreni, pa balansiranje uopšte nije urađeno,
• krugovi se pune svi odjednom i u njima ostane vazduh,
• estrih se izliva bez ispitivanja pod pritiskom ili bez pritiska u cijevima,
• podno grijanje je spojeno direktno na visoku temperaturu iz kotla, bez miješanja.

Prilično često se dešava da vlasnik traži kvar na kotlu, a zapravo je dovoljno pravilno podesiti protoke i ispustiti vazduh iz krugova.

Stari razdjelnici često nemaju protokomjere ni mogućnost priključenja termoelektričnih pogona. Rekonstrukcija je zato dobra prilika za novi, naročito kada mijenjate izvor toplote ili raspored prostorija. Ako krugovi u podu ne propuštaju i nisu zaprljani, novi razdjelnik se obično može spojiti bez razbijanja poda.

Ako se pri tom mijenja i kotao, odvajanje i priključenje gasnog kotla smije da radi samo stručno lice osposobljeno za gasne instalacije. Ako osjetite miris gasa, napustite prostor i pozovite 112.

U stambenoj zgradi je situacija drugačija. Ako je stan priključen na zajedničko grijanje, svaki zahvat na instalaciji unaprijed dogovorite sa upravnikom zgrade. Podno grijanje spojeno na zajednički razvod bez dogovora može poremetiti grijanje i komšijama, odnosno ostalim etažnim vlasnicima.

• razdjelnik je čvrsto pričvršćen, vodoravan i lako dostupan,
• svaki izvod je čitko označen nazivom prostorije,
• spojevi su suvi i nigdje ne kaplje,
• imate zapisnik o ispitivanju pod pritiskom,
• protokomjeri su podešeni prema projektu, a vrijednosti su vam zapisane,
• iz krugova je ispušten vazduh i pri grijanju su svi topli,
• kuglasti ventili se lako zatvaraju i otvaraju,
• kod novog estriha imate zapisnik o postepenom početnom zagrijavanju,
• instalater vam je pokazao kako se ispušta vazduh iz kruga i kako se zatvara razdjelnik.