Zamjena termostatskog ventila

Ventil se rijetko pokvari preko noći. Obično ga odaju ovi znaci:

• radijator grije punom snagom iako je glava okrenuta na minimum,
• radijator ostaje hladan dok ostali u stanu griju,
• okretanje glave ne mijenja temperaturu radijatora,
• oko ventila se pojavljuje vlaga, kapljice ili zelene i rđaste naslage,
• na radijatoru je stari ručni ventil bez termostatske regulacije.

Zašto radijator poslije ljeta ponekad uopšte ne grije? Često se samo zaglavi mala igla u ventilu, na koju pritiska glava. Kada skinete glavu, iglu možete nekoliko puta pažljivo pritisnuti i pustiti. Ako se ne pomjera ili pored nje izlazi voda, uložak ventila je istrošen. Ako pomogne druga, ispravna glava, ventil je dobar i dovoljno je zamijeniti samo glavu.

Na jednom radijatoru zamjena je kratak posao. Instalater grijanja obično radi ovako:

1. Pregledati radijator, cijevi i navoje i utvrditi da li treba mijenjati samo glavu, uložak ventila ili cijelo kućište ventila.
2. Zatvoriti radijator. U kući se često može zatvoriti povratni holender, a ako to nije moguće, sistem se djelimično ispušta. U zgradi se termin dogovara sa upravnikom zgrade, jer se dira zajednička vertikala.
3. Skinuti stari ventil tako da se ne ošteti navoj radijatora ni cijev. Na starim instalacijama očistiti rđu i nečistoću.
4. Ugraditi novi ventil sa pravilno zaptivenim navojem. Strelica na kućištu mora pokazivati u smjeru toka vode.
5. Podesiti predpodešavanje ventila, ako ga ventil ima, i postaviti odgovarajuću glavu.
6. Napuniti sistem, dovesti pritisak na radnu vrijednost, ispustiti vazduh iz radijatora i provjeriti da li svi spojevi dobro zaptivaju.
7. Provjeriti da li radijator reaguje na okretanje glave.

U zgradama se zamjena najčešće radi van sezone grijanja, kada je vertikala prazna ili se lako zatvara. Zimi to znači ispuštanje vode iz dijela zgrade, što otežava posao i smeta komšijama.

Ventil se bira prema tome kako je radijator priključen, a ne prema izgledu.

• ugaoni ventil odgovara kada cijev dolazi iz zida ili poda i skreće u radijator,
• pravi ventil se koristi kada cijev ide pravo u bočnu stranu radijatora,
• aksijalni ili troosni ventil omogućava da glavu okrenete tamo gdje ima dovoljno mjesta i nije skrivena iza namještaja,
• ventilski uložak se mijenja na radijatorima sa donjim priključkom koji imaju ventil ugrađen u samo tijelo radijatora, tada se ne mijenja cijeli ventil nego samo uložak.

U zgradama je važno predpodešavanje. To je malo podešavanje na ventilu koje ograničava najveći protok vode. Kada je grijanje u zgradi hidraulički uravnoteženo, svaki radijator ima svoju vrijednost. Ako novi ventil dobije drugu, radijator može uzimati toplotu komšijama ili, obrnuto, slabo grijati. Prvobitnu vrijednost je dobro saznati od upravnika zgrade ili iz projekta uravnoteženja.

Glave mogu biti mehaničke, sa tečnošću ili voskom, i elektronske. Elektronska ili pametna glava može grijati po vremenskom programu, na primjer jače ujutru i uveče, a slabije preko dana. Većina uobičajenih ventila ima navoj za glavu M30 x 1,5, a za druge tipove se prodaju adapteri. Ako planirate pametnu regulaciju, provjerite kompatibilnost prije kupovine ventila. Tako ćete kasnije samo zamijeniti glavu.

Koliko je posao zahtjevan, pa time i koliko vremena instalater potroši, zavisi najviše od stanja sistema:

• posao olakšava povratni holender koji se može zatvoriti, pa se jedan radijator isključuje bez ispuštanja vode,
• pomaže i dobar pristup ventilu i očuvani navoji bez rđe,
• posao komplikuje zarastao ili zarđao stari ventil koji se ne može odvrnuti bez rizika da se ošteti cijev,
• dodatna komplikacija je potreba da se ispusti dio ili cijeli sistem, naročito u zgradi,
• vrijeme produžava i nestandardni razmak ili druga mjera priključka, kada treba prepraviti cijev,
• zamjenu više ventila odjednom isplati se spojiti sa ispuštanjem vazduha i pregledom cijelog grijanja.

Zamjenu kućišta ventila prepustite instalateru grijanja, jer se radi o sistemu pod pritiskom, a greška može poplaviti vaš stan i stan ispod. Samu glavu možete zamijeniti i sami, voda pri tome ne izlazi.

1. Okrenuti staru glavu na najveći broj, da ne pritiska iglu.
2. Odvrnuti navrtku ili otpustiti kopču i skinuti glavu.
3. Provjeriti da li se igla ventila slobodno pomjera i da li oko nje ne curi voda.
4. Provjeriti da li nova glava odgovara ventilu, a po potrebi postaviti adapter.
5. Postaviti novu glavu u položaju potpuno otvoreno i navrtku zategnuti rukom.
6. Podesiti željeni stepen i poslije nekoliko sati provjeriti da li radijator reaguje.

Ako se igla ne pomjera ili pored nje izlazi voda, pozovite instalatera grijanja.

• ventil ugrađen suprotno smjeru toka vode, pa radijator šumi ili loše reguliše,
• zaboravljeno ili pogrešno podešeno predpodešavanje u zgradi,
• previše zategnut spoj koji ošteti navoj radijatora,
• glava postavljena uspravno odmah iznad radijatora, gdje je zagrijava toplota koja se diže sa radijatora,
• glava pokrivena zavjesom, zastorom ili namještajem, pa mjeri pogrešnu temperaturu,
• nekompatibilna glava koja ne može potpuno zatvoriti ventil.

• spojevi ventila i holendera su suvi i poslije nekoliko sati grijanja,
• strelica na ventilu pokazuje u smjeru toka vode,
• radijator se zagrije kada glavu okrenete na viši stepen, a na minimumu se postepeno ohladi,
• glava stoji vodoravno, lako joj se pristupa i nije pokrivena,
• predpodešavanje odgovara vrijednosti od upravnika zgrade ili iz projekta,
• iz radijatora je ispušten vazduh, a pritisak u sistemu je u opsegu koji navodi proizvođač kotla,
• instalater vam je ostavio podatke o tipu ventila i glave za buduće servisiranje.