Štemovanje cijevi grijanja u podu

Dobar rezultat počinje planiranjem. Majstor prvo provjerava od čega je pod sastavljen. U običnom stanu iznad noseće međuspratne ploče obično ide zvučna izolacija, zatim estrih, a na vrhu pločice ili druga podna obloga. Šlic treba da bude u estrihu, ne u nosećoj ploči.

1. Ucrtati trasu direktno na pod, prema projektu ili dogovorenoj skici. Trasa treba da bude što kraća i sa što manje krivina.
2. Detektorom provjeriti da trasom ne prolaze električni kablovi, vodovodne cijevi ili postojeće podno grijanje.
3. Ukloniti podnu oblogu u pojasu iznad trase, na primjer skinuti pločice.
4. Glodalicom za šliceve ili ugaonom brusilicom sa dijamantskom pločom zasjeći dvije paralelne linije i išticati materijal između njih.
5. Očistiti šlic od prašine i komadića.
6. Položiti cijevi u izolaciji i učvrstiti ih da se ne pomjere pri zalivanju.
7. Uraditi probu pritiska, a trasu fotografisati i izmjeriti.
8. Zaliti šlic malterom za popravke i, kada se osuši, vratiti podnu oblogu.

Zašto proba pritiska prije zalivanja? Zato što se curenje poslije zalivanja teško traži, a popravka znači ponovo štemovati pod. Fotografije sa izmjerenim udaljenostima od zidova dobro dođu za nekoliko godina, kada neko bude bušio pod ili mijenjao pločice.

U pod se najčešće polažu plastične cijevi, obično višeslojne (plastika sa aluminijumskim slojem), PEX ili PB. Vode se iz jednog komada, po mogućnosti bez spoja od razdjelnika ili vertikale do radijatora. Koriste se i bakarne cijevi, ali u podu moraju biti zaštićene izolacijom ili zaštitnim omotačem, da ne budu u direktnom dodiru s malterom.

Izolacija cijevi nije samo zbog toplotnih gubitaka. Cijev se pri zagrijavanju širi, a mekani omotač joj daje prostor. Bez njega malter iznad šlica može da puca, a cijev može da pucketa.

Štemovanje nije jedina mogućnost. Ako se radi novi pod, cijevi se često mogu položiti u sloj izolacije ispod novog estriha, pa štemovanje uopšte nije potrebno. Nekad je dovoljno voditi ih kroz zid, iza obloge od gipsanih ploča ili u posebnoj podnoj lajsni. Isplati se sve to uporediti prije nego što se odlučite.

U Crnoj Gori mnogi stanovi nemaju centralno grijanje, pa se ovaj posao najčešće radi u novijim zgradama sa zajedničkim sistemom ili u kućama sa sopstvenim kotlom. Postupak u podu je u oba slučaja isti.

Težinu posla, a time i cijenu prikazanu na stranici, najviše određuje sljedeće:

• materijal poda: tvrd armirani beton se sporo siječe i traži jak alat, stariji ili mekši estrih ide lakše,
• debljina estriha: ako je tanak, šlic teško staje i treba tražiti drugu trasu,
• podna obloga: skidanje i ponovno postavljanje pločica traži više rada nego otkrivanje golog estriha u stanu u izgradnji,
• dužina i oblik trase: svaka krivina, prolaz ispod praga ili kroz zid usporava rad,
• pristup i namještaj: namještena prostorija u kojoj se živi znači pokrivanje, pomjeranje namještaja i temeljnije čišćenje,
• odvoz šuta: u zgradi bez lifta šut se nosi stepenicama.

U mnogim stambenim zgradama ispod tankog sloja estriha odmah dolazi armiranobetonska međuspratna ploča. U nju se šlic ne smije štemovati. Oštećenjem armature slabi noseća konstrukcija, koja pripada svim etažnim vlasnicima. Ako estrih nije dovoljno debeo za šlic, treba izabrati drugo vođenje cijevi ili se posavjetovati sa statičarem.

Ako je grijanje u zgradi zajedničko, pražnjenje vode i priključak na vertikalu zavise od cijelog sistema, pa termin radova uskladite sa upravnikom zgrade. Bučni radovi se rade u vrijeme koje dozvoljava kućni red. Priključak na sistem grijanja i probu pritiska treba da uradi instalater grijanja koji odgovara za svoj rad.

• preplitak šlic, iznad cijevi ostane tanak sloj maltera i pločice kasnije popucaju,
• cijev bez izolacije, koja se pri promjeni temperature pomjera i kida malter,
• spoj zaliven u podu, iako proizvođač fitinga takvu upotrebu ne predviđa,
• zalivanje bez probe pritiska,
• presječen električni kabl ili vodovodna cijev, jer trasa nije provjerena unaprijed,
• prolaz kroz dilatacionu fugu bez zaštitne cijevi,
• zadiranje u noseću ploču u zgradi,
• nema fotografija ni mjera trase, pa za nekoliko godina niko ne zna gdje cijevi prolaze.

Pri sječenju betona nastaje sitna kvarcna prašina, koja šteti plućima. Zato profesionalci sijeku uz usisavanje usisivačem sa finim filterom ili na mokro i nose respirator. Namještaj i vrata ostalih prostorija treba pokriti folijom.

Pri preuzimanju se usredsredite na ono što se poslije zalivanja više neće vidjeti. Zato je dobro da budete prisutni prije nego što se šlic zalije.

• cijev je u šlicu cijelom dužinom u izolaciji i čvrsto položena,
• u podu nema nepotrebnog spoja, a ako ga ima, u pitanju je fiting namijenjen za zalivanje,
• proba pritiska je urađena i pritisak tokom probe nije padao,
• imate fotografije trase sa izmjerenim udaljenostima od zidova,
• šlic je zaliven u ravni poda i malter nije ispucao,
• u okolini nisu oštećeni kablovi ni druge instalacije,
• radijator poslije punjenja i odzračivanja grije ravnomjerno, a spojevi su suvi,
• prostor je očišćen i šut odvezen.