Montaža betonske ograde visine do 2,4 m

U cjenovniku postoje tri zasebne stavke: montaža betonske ograde do 1,8 m, do 2,1 m i do 2,4 m. Na prvi pogled razlika je samo u broju ploča koje se slažu u stub. U stvarnosti se sa svakim novim redom ploča mijenja statika, težina elemenata, način rukovanja i rizik pri montaži.

• ograda do 1,8 m odraslom čovjeku koji stoji samo djelimično zaklanja pogled, stubovi su kraći i lakši, temelji manji, a većina ploča se postavlja sa zemlje,
• ograda do 2,1 m u pravilu daje punu privatnost pri uobičajenom pogledu s ulice, i dalje se može postaviti bez skele, ali se gornje ploče stavljaju iznad glave,
• ograda do 2,4 m zaklanja i pogled s ulice koja je na višem terenu ili sa susjedove terase, ali su stubovi znatno duži i teži, temelji moraju biti dublji ili širi, gornje ploče se postavljaju sa skele ili pomoću mehanizacije, a vjetar na ogradu djeluje osjetno većom silom.

Zašto je vjetar toliko važan? Betonska ograda je puni zid bez otvora. Što je viša, to je veća površina koju vjetar gura i to je duži krak kojim se ta sila prenosi na temelj. Ograda od 2,4 m zato nije opterećena samo za trećinu više od ograde od 1,8 m, razlika u dnu stuba je znatno veća. Zbog toga proizvođači za najviše sklopove često propisuju ojačane stubove, veće temelje ili ograničavaju visinu na otvorenom, vjetrovitom terenu.

Varijanta do 2,4 m ima smisla tamo gdje visina zaista nešto rješava. Ako samo želite odvojiti parcelu od susjeda, često je dovoljno 1,8 ili 2,1 m, pa izbjegavate složeniju montažu i sjenu u bašti. Visoka ograda baca dugu sjenu: sa njene sjeverne strane pojas travnjaka ili leja bit će veći dio dana u hladu, a to važi i za susjeda.

Granica parcele i podzemne instalacije

Granicu parcele treba da obilježi geodeta, a ne procjena prema staroj ogradi. Kod betonske ograde greška se ne ispravlja pomjeranjem nekoliko stubova, nego razbijanjem temelja. Jednako je važno obilježiti podzemne instalacije: gas, struju, vodu, kanalizaciju i telekomunikacijske kablove. Nadležna komunalna i distributivna preduzeća obilježavanje rade na zahtjev, a iskop za temelje ograde ide upravo do dubine na kojoj instalacije obično leže.

Ako se pri iskopu ošteti gasni priključak ili osjetite miris gasa, odmah napustite mjesto, ne koristite otvoreni plamen ni električne uređaje i pozovite 112 ili dežurnu službu distributera gasa. Radove na gasnoj instalaciji smije izvoditi samo ovlaštena osoba.

Dogovor sa susjedom

Kada ograda stoji na međi, razumno je sa susjedom se dogovoriti unaprijed i po mogućnosti pismeno. Ograda od 2,4 m susjedu mijenja svjetlo i pogled, pa je bolje razgovarati prije nego što stigne kamion sa stubovima. Dogovorite tačan položaj, da li dekor treba biti obostran i da li ekipa smije tokom montaže prilaziti s njegove strane. Sa susjedove strane se često lakše ravnaju ploče i čiste spojevi.

Pristup, teren i povezani radovi

• duž linije ograde treba postojati slobodan pojas širok barem metar do dva, bez grmlja, korijenja i stare ograde,
• kamion s materijalom treba prostor za istovar, što bliže ogradi, jer je nošenje dugih stubova po parceli sporo i rizično,
• mjesta za kapiju i kapijicu moraju biti tačno određena, uključujući širinu otvora i vrstu stubova,
• ako planirate motorni pogon kapije, zvono, kameru ili rasvjetu, zaštitne cijevi za kablove polažu se prije betoniranja temelja, a samo spajanje radi ovlašteni električar,
• ako između vaše i susjedove parcele postoji visinska razlika terena, unaprijed treba riješiti ko će i čime zadržati zemlju.

Obilježavanje i iskop

Montažeri razvuku špagu po granici i obilježe položaj stubova. Razmak stubova se ne određuje odoka: proizlazi iz dužine ploče konkretnog proizvođača, koja obično iznosi oko dva metra, uz zazor u utorima. Zatim se buše ili kopaju jame za temelje. Kod ograde do 2,4 m u pravilu se koristi motorna bušilica za zemlju ili svrdlo na bageru, jer su jame duboke, a na dužoj ogradi ih ima mnogo. Dubina temelja zavisi od proizvođača i tla. U većem dijelu Bosne i Hercegovine obično je približno 80 do 100 cm, kako bi temelj bio ispod granice smrzavanja, a u planinskim krajevima i više. Za najvišu varijantu proizvođači često traže dublje ili šire temelje nego za ogradu do 1,8 m.

Postavljanje stubova u temelje

Prvi se postavlja krajnji ili ugaoni stub. Spusti se u jamu, libelom se dovede u vertikalu u dva smjera, visinski se poravna prema špagi i zabetonira. Ostali stubovi slijede jedan za drugim. Provjeren postupak je da se između tek postavljenih stubova odmah ubaci donja ploča ili da se koristi distantna letva, kako bi razmak tačno odgovarao. Kod ograde do 2,4 m stubovi su, zajedno s dijelom u zemlji, dugi približno tri i po metra i teški, pa ih nosi više ljudi ili hidraulična ruka, a dok beton ne očvrsne podupiru se kosnicima.

Važan detalj: svjež beton u temelju još ne može držati stub ni protiv vjetra ni protiv pritiska pri ubacivanju novih ploča. Zato se prvog dana u pravilu ubacuje samo donja ploča ili dvije, a ostatak se dodaje tek kada temelji očvrsnu.

Slaganje ploča

Prva ide donja, takozvana podnožna ploča, koja dijelom ulazi ispod nivoa terena i sprječava da psi ili divljač prokopaju prolaz ispod ograde. Slijede ostale ploče, koje se odozgo spuštaju u utore. Do visine od otprilike dva metra može se raditi s ljestava ili sa zemlje, a gornji redovi kod ograde do 2,4 m postavljaju se sa skele, pokretnih nogara ili pomoću dizalice na kamionu. Svaka ploča mora cijelom dužinom nalijegati na onu ispod, bez nagiba i bez zaglavljivanja u utoru. Kod dekorativnih ploča pazi se da se uzorak nastavlja i da je lice ploče okrenuto na dogovorenu stranu.

Završni radovi

Na stubove se postavljaju kape koje štite vrh stuba od vode i mraza. Prostor oko temelja se zatrpa zemljom, a teren se uredi tako da voda otiče od ograde i ne zadržava se uz podnožnu ploču. Ostaci betona i maltera s ploča uklanjaju se dok su još svježi.

Stubovi

Sistem ima nekoliko vrsta stubova i njihov raspored treba tačno izračunati pri narudžbi:

• prolazni stubovi imaju utor na dvije suprotne strane,
• krajnji stubovi imaju utor samo s jedne strane i stoje uz kapiju ili na kraju ograde,
• ugaoni stubovi imaju utore pod pravim uglom,
• neki proizvođači nude ojačane stubove većeg presjeka ili s jačom armaturom, upravo za najviše sklopove.

Za visinu od 2,4 m uvijek pogledajte tehnički list i provjerite koji stub proizvođač propisuje. Obični stub namijenjen nižim ogradama može se s vremenom saviti ili napuknuti u dnu.

Ploče i dekor

Ploče su u pravilu visoke 25 do 50 cm i armirane čelikom. U ponudi su glatke ploče, imitacija kamena, cigle ili drveta te ploče s dekorom s jedne ili s obje strane. Obostrani dekor ima smisla na međi sa susjedom ili prema ulici, gdje ogradu gledaju obje strane. Visina se slaže tako da zbir podnožne ploče i ostalih redova odgovara visini stuba iznad terena. Kod 2,4 m to je najveći broj redova, a time i najviše ploča po dužnom metru.

Beton za temelje

Za temelje se koristi beton iz betonare ili beton miješan na licu mjesta, klase prema preporuci proizvođača ograde. Kod duže ograde do 2,4 m automješalica se isplati, jer je količina betona velika, a ujednačen kvalitet ovdje je važniji nego kod niže ograde. Suhe mješavine iz vreće više odgovaraju za kraće dionice i popravke.

Površinska obrada

Beton se može ostaviti prirodan, impregnirati ili obojiti bojom namijenjenom betonu i fasadama. Bojenje se radi tek kada beton sazri, i to po suhom vremenu. Impregnacija smanjuje upijanje vode i usporava zarastanje mahovinom na sjenovitoj strani, što je kod visoke ograde vidljivije.

Cijena po dužnom metru polazi od prosječnih uslova. Stvarna zahtjevnost posla najviše zavisi od sljedećeg:

• ravan teren i tlo koje se lako buši znatno ubrzavaju rad, a kamenito tlo, građevinski šut ili korijenje drveća ga usporavaju,
• nagib znači stepenasto slaganje polja, duže stubove na svakoj stepenici i pažljivije mjerenje,
• dobar prilaz za kamion i mehanizaciju skraćuje rukovanje teškim elementima, a uzak prolaz između kuća ga dugo komplikuje,
• mnogo uglova, lomova i kratkih polja znači više rezanja ploča i više preciznog mjerenja,
• stara ograda koju prvo treba srušiti dodaje posao i odvoz otpada, a kod starih salonitnih ili eternitnih ploča riječ je o azbestu i njihovo uklanjanje pripada specijalizovanoj firmi,
• na visini od 2,4 m potrebna je skela ili hidraulična ruka, veća ekipa i duže vrijeme između betoniranja i završetka,
• mokra zemlja i kiša tokom betoniranja zaustavljaju radove, a mraz onemogućava betoniranje bez posebnih mjera.

• plitki ili uski temelji: ograda se nakon prve zime ili jačeg vjetra počne naginjati, a kod 2,4 m to se dešava brže i vidljivije nego kod niže ograde,
• neprecizan razmak stubova: ploča ne ulazi u polje ili ima velik zazor i lupa, a popravka znači razbijanje stuba,
• stubovi nisu u vertikali: na visokoj ogradi odstupanje raste prema vrhu i gornje ploče se zaglavljuju u utoru,
• opterećenje stubova punom visinom ploča prije nego što beton očvrsne: stub se u temelju zakrene ili nagne i više se ne vraća,
• stubovi namijenjeni nižoj visini: pukotine u dnu stuba, koje u početku izgledaju kao tanke linije i s vremenom se šire,
• ograda iskorištena kao potporni zid: zemlja sa susjedove strane gura ploče, one se ispupčuju i pucaju, jer panelna betonska ograda nije građena da zadržava zemlju,
• voda koja stoji uz podnožnu ploču: ploče upijaju vodu, zimi se ljušte i zarastaju mahovinom,
• zaboravljene zaštitne cijevi za kablove do kapije: kasnije se mora kopati uz gotovu ogradu ili štemati u temelje,
• oštećene ivice ploča pri istovaru i nošenju: odlomljeni uglovi na dekorativnoj površini ne mogu se neprimjetno popraviti.

U praksi se često dešava da se ograda do 2,4 m radi istim postupkom kao niža varijanta, samo s više ploča. Prvih mjeseci sve izgleda uredno, a problem se pokaže tek nakon nekoliko oluja.

Montaža je podijeljena u dvije faze. U prvoj se obilježi linija, izbuše jame, postave i zabetoniraju stubovi s donjim pločama. U drugoj, kada beton očvrsne, dodaju se gornji redovi ploča i kape. Između faza u pravilu prođe nekoliko dana, po hladnom vremenu i duže, a tačno vrijeme određuju proizvođač i temperatura. Kod ograde do 2,4 m ovo čekanje ne treba skraćivati, jer gornji redovi stubu daju najveći krak opterećenja.

Na ravnom terenu i uz dobar prilaz iskusna ekipa postavi stubove za uobičajeno dvorište za jedan do nekoliko dana, a cijeli posao sa završnim radovima obično stane u jednu do dvije sedmice. Nagib, kamenito tlo ili loše vrijeme produžavaju rokove. Beton nastavlja sazrijevati još nekoliko sedmica, pa bojenje ograde i veća opterećenja, na primjer kačenje velikih saksija ili naslanjanje materijala, ostavite za kasnije.

Samu montažu ograde visine do 2,4 m ne preporučuje se raditi bez stručne ekipe: riječ je o elementima teškim više desetina kilograma koji se postavljaju iznad glave, često sa skele, a greška u temeljima se kasnije teško ispravlja. Pripremu parcele ipak možete obaviti sami i tako ekipi uštedjeti vrijeme i nepotrebne komplikacije.

1. Naručiti geodetu za obilježavanje granice parcele i tačke ostaviti vidljivo označene.
2. Zatražiti od komunalnih i distributivnih preduzeća obilježavanje podzemnih instalacija i trase označiti bojom ili kočićima.
3. Dogovoriti sa susjedom položaj ograde, obostrani dekor i prilaz s njegove strane tokom montaže.
4. Očistiti pojas duž linije ograde od grmlja, korijenja, kamenja i otpada.
5. Rastaviti staru drvenu ili žičanu ogradu, ako ne sadrži azbest, i odvesti otpad.
6. Odrediti i označiti tačan položaj i širinu kapije i kapijice.
7. Odlučiti o kablovima za kapiju i rasvjetu i pripremiti zaštitne cijevi, kako bi ih montažeri položili prije betoniranja.
8. Pripremiti ravno i nabijeno mjesto za istovar materijala, što bliže ogradi.

Gotovu ogradu obiđite cijelu s obje strane, po dnevnom svjetlu, s libelom i špagom u ruci. Kod visoke ograde odstupanja se lako uoče kada pogledate duž linije s jednog kraja.

• stubovi stoje u vertikali u oba smjera i ne pomjeraju se kada ih gurnete,
• gornja linija ograde je ravna ili na nagibu pravilno stepenasta,
• sve ploče cijelom dužinom naliježu jedna na drugu, ne lupaju i nemaju veći zazor u utoru,
• na pločama i stubovima nema pukotina, odlomljenih ivica ni ostataka betona,
• dekor se nastavlja, a lice ploča okrenuto je na dogovorenu stranu,
• kape su postavljene na sve stubove,
• prostor oko temelja je zatrpan i teren odvodi vodu od ograde,
• otvori za kapiju i kapijicu imaju dogovorenu širinu, a zaštitne cijevi za kablove su na svom mjestu,
• ograda stoji na obilježenoj granici, a izvođač vam je predao podatke o korištenom sistemu i preporučenom održavanju.