Postavljanje pletiva do 1,4 m

Stavka se obračunava po dužnom metru gotove ograde. Uglavnom obuhvata natezanje i zatezanje zateznih žica, odmotavanje pletiva, njegovo zatezanje pomoću zatezne šipke i vezivanje za žice i stubove. Postavljanje stubova, njihovo betoniranje, podupirači, betonske ploče uz tlo i kapije u cjenovnicima su najčešće posebne stavke. Zato prije potpisivanja ponude provjerite šta je tačno uključeno u metar ograde, a šta se naplaćuje odvojeno.

Oznaka „do 1,4 m“ odnosi se na pletivo u uobičajenim visinama rolni, na primjer oko 1,0 m, 1,25 m ili 1,4 m. Ako je pletivo postavljeno iznad betonske ploče uz tlo, ukupna visina ograde je nešto veća, ali za obim posla odlučuje visina samog pletiva. Ta razlika je bitna kada upoređujete ponude: neko može navesti visinu cijele ograde, a neko samo visinu rolne.

U cjenovniku ćete, pored ove stavke, naći i postavljanje pletiva do 1,8 m i postavljanje pletiva iznad 3,0 m. Svaka ima svoju stranicu i svoju cijenu, jer se razlikuju obim posla, oprema i rizici.

• Do 1,4 m: cijeli posao se radi sa zemlje, bez merdevina. Rolne su lakše, dvojica ih bez problema nose i zatežu. Obično su dovoljne tri zatezne žice (donja, srednja i gornja) i kraći stubovi. Ograda hvata manje vjetra, pa su zahtjevi za učvršćenje krajeva i uglova nešto blaži. Odgovara za bašte, prostor ispred kuće, razgraničenje parcela i ograđene dijelove za manje životinje.
• Do 1,8 m: uobičajena ograda oko porodične kuće, kada želite da se preko nje ne može lako prekoračiti. Pletivo je teže, gornja žica se zateže sa stolice ili niskih merdevina, stubovi su duži i dublje betonirani. Podupirači i njihovo sidrenje moraju izdržati veću silu.
• Iznad 3,0 m: igrališta, sportski tereni, zaštitne ograde iza golova. Traže jače stubove, više zateznih žica, rad sa skele ili platforme, veću ekipu i ozbiljan proračun zbog opterećenja vjetrom. To je potpuno druga kategorija posla.

Kako odlučiti? Razmislite šta ograda treba da radi. Ako treba da označi parcelu i zaustavi djecu, kokoške ili manjeg psa, visina do 1,4 m je obično dovoljna. Za većeg psa koji skače, ili ako želite otežati prelazak sa ulice, uzmite varijantu do 1,8 m. U praksi se često dešava da ljudi postave nisku ogradu i nakon godinu dana shvate da je pas preskače. Naknadno povišenje znači nove stubove, pa visinu vrijedi dobro promisliti unaprijed.

Ima i obrnutih situacija. Na kosom terenu, uz živicu ili prema komšiji s kojim se dobro slažete, visoka ograda djeluje teško i zatvara pogled. Nisko pletivo tu daje jasnu granicu, a bašta ostaje otvorena i svijetla.

Granica parcele i dogovor s komšijom

Ograda na granici postavlja se na stvarnoj, geodetski provjerenoj granici, a ne prema starom kocu ili „kako je oduvijek bilo“. Ako niste sigurni kuda granica ide, neka je geodeta iskolči. Kod zajedničke ograde s komšijom unaprijed se dogovorite ko plaća ogradu, s čije strane će biti stubovi i ko će ograda održavati. Takav dogovor, makar usmeni i pred svjedokom, štedi mnogo nesuglasica kasnije.

Stubovi i podloga

Pletivo se postavlja na gotove stubove. Oni moraju biti u liniji, vertikalni i čvrsto betonirani. Betonu oko stubova treba vremena: žice se obično zatežu tek nakon nekoliko dana, kada beton dovoljno očvrsne, a zavisno od vremena i preporuke proizvođača betonske mješavine i nakon sedmice. Ako se zateže prerano, krajnji stubovi se nagnu i ograda izgubi zategnutost.

Pored toga, treba pripremiti:

• očišćen pojas duž ograde od grmlja, korova i starog pletiva,
• postavljene podupirače na krajnjim, uglovnim i stubovima uz kapiju,
• postavljene betonske ploče uz tlo, ako ih ograda ima,
• materijal na licu mjesta: pletivo, zatezne žice, zatezače, zatezne šipke, žicu za vezivanje,
• prilaz za ljude s rolnama pletiva cijelom dužinom ograde.

Pleteno pletivo s kvadratnim okcima

Najrašireniji tip. Žice su ispletene u kvadratna okca, obično veličine oko 50 mm. Pletivo je elastično, dobro prati blago talasast teren i lijepo se zateže. Proizvodi se pocinčano ili plastificirano, najčešće u zelenoj ili antracit boji. Plastificirano pletivo traje duže, pod uslovom da se plastika pri montaži ne ošteti. Kod niske ograde često se bira tanja žica, što je za baštensku ogradu obično dovoljno.

Varena mreža u rolnama

Žice su na mjestima ukrštanja zavarene, a okca su pravougaona. Mreža je kruća i manje se ugiba, ali se slabije prilagođava terenu i teže se zateže u potpuno ravnu površinu. Pogodna je za ravan teren i tamo gdje želite manja okca, na primjer zbog peradi ili sitnih životinja.

Čvorovano (šumsko) pletivo

Koristi se oko voćnjaka, pašnjaka i ograđenih dijelova za stoku. Okca su gušća pri zemlji, a rjeđa pri vrhu. Za običnu baštu uz kuću je izuzetak, ali kod dugih dionica na otvorenom terenu ima smisla.

Pribor koji odlučuje o kvalitetu

• Zatezne žice: kod visine do 1,4 m obično tri. One nose pletivo, pa trebaju biti deblje od žice pletiva i iste površinske zaštite.
• Zatezači: sa zupčastim mehanizmom ili na navoj, na krajevima i uglovima. Omogućavaju da se žica dotegne i kasnije.
• Zatezna šipka: provlači se kroz krajnja okca pletiva i pričvršćuje za krajnji stub, tako da se sila rasporedi po cijeloj visini.
• Žica za vezivanje ili spojnice: spajaju pletivo sa zateznim žicama. Trebaju biti od istog materijala, da ne bi počele rđati prije pletiva.
• Podupirači: na krajnjim i uglovnim stubovima, a kod dugih ravnih dionica i usput, obično otprilike svakih 20 do 25 m.

Kod obične baštenske ograde posao teče otprilike ovako:

1. Pregled stubova. Majstori provjere liniju, vertikalnost i čvrstoću stubova. Kriv ili klimav stub rješava se prije zatezanja, a ne poslije.
2. Natezanje zateznih žica. Žice se vode od krajnjeg stuba do sljedećeg krajnjeg ili uglovnog. Donja žica ide tik iznad zemlje ili betonske ploče, gornja nekoliko centimetara ispod gornje ivice pletiva, a srednja otprilike na polovini. Na međustubovima se žice objese na držače ili vežu.
3. Zatezanje žica. Zatezačima se žice dotegnu, prvo gornja, zatim donja i srednja. Cilj je čvrsta, ali ne pretjerano zategnuta žica. Prevelika sila savije krajnje stubove čak i uz dobre podupirače.
4. Učvršćenje početka pletiva. Kroz prvi red okaca provuče se zatezna šipka i pričvrsti za krajnji stub po cijeloj visini.
5. Odmotavanje i predzatezanje. Pletivo se odmota duž ograde, oslonjeno na žice. Na drugom kraju se rukom ili pomoću privremene šipke i trake za zatezanje prednapne, da ne bude talasasto.
6. Vezivanje za žice. Pletivo se veže za gornju žicu najmanje na svakom međustubu, a između njih u približno pravilnim razmacima, zatim za srednju i donju žicu.
7. Nastavljanje rolni. Ako rolna nije dovoljna, sljedeća se nastavi preplitanjem krajnje žice, tako da spoj ne bude vidljiv i da ne postane slabo mjesto.
8. Završetak i dotezanje. Na kraju dionice pletivo se skrati, postavi se druga zatezna šipka i cijelo polje se još jednom dotegne. Odsječeni krajevi žica savijaju se prema unutra, da nikoga ne povrijede.

Dvočlana ekipa na ravnom terenu i uz pripremljene stubove obično završi desetine metara ograde u jednom danu. Vrijeme se produžava kada ima mnogo uglova, kapija, kosina i nastavaka na postojeću ogradu. Kod niskog pletiva nema rada s merdevinama, pa je posao brži nego kod viših varijanti.

Na cijenu po dužnom metru najviše utiče koliko na ogradi ima zahtjevnih mjesta i kako joj se može prići. Posao olakšava:

• ravan teren i duge prave dionice bez prekida,
• stubovi u tačnoj liniji i s dovoljno očvrslim betonom,
• slobodan pojas duž ograde,
• materijal istovaren na samom mjestu rada.

Posao, s druge strane, otežava:

• kosina, lomovi terena i stepenice, gdje se pletivo mora prilagođavati,
• mnogo uglova, kapija i kratkih dionica, gdje se učvršćenje krajeva ponavlja,
• gusto zelenilo, živica ili kamenje tik uz stubove,
• uklanjanje starog pletiva i žica, ako to rade majstori,
• spajanje na komšijsku ogradu, zid ili podzid.

Na kosom terenu, kakvih je u Bosni i Hercegovini mnogo, nisko pletivo se obično vodi paralelno s terenom. Pleteno pletivo to dobro podnosi, a varena mreža lošije, pa na padini vrijedi dati prednost pletenom. Kod strmijih dijelova majstori ponekad ogradu dijele na kraće stepenaste dionice, svaku sa svojim zatezanjem.

• Zatezanje odmah nakon betoniranja: krajnji stubovi se nagnu prema polju, žice popuste i pletivo se nakon nekoliko sedmica objesi.
• Nedostaju podupirači ili su preslabi: uglovni stub se zakrene, a ograda se u uglu talasa. Popravak znači odvezati pletivo i ponovo ga zategnuti.
• Pletivo vezano samo za stubove: između stubova se naprave „trbusi“, pletivo se izbočava i kada se neko nasloni, trajno se deformiše.
• Oštećena plastika na plastificiranom pletivu: grubim radom s kliještima plastika se oguli, žica počne korodirati i nakon nekoliko godina vide se fleke rđe.
• Miješanje različitih metala: obična crna žica na pocinčanom pletivu rđa i boji okolinu.
• Razmak pri zemlji: ako je donja žica previsoko, pas ili lisica se potkopaju. Rješenje je betonska ploča uz tlo ili niže vođena donja žica.
• Pogrešno nastavljanje rolni: kada se rolne preklope umjesto da se isprepletu, spoj je vidljiv i na tom mjestu se pletivo s vremenom razdvoji.

Nisko pletivo do 1,4 m spada u poslove koje može uraditi i spretan kućni majstor. Radi se sa zemlje, bez merdevina, a s pomoćnikom posao ide brzo. Trebat će vam radne rukavice, kliješta, sjekač žice, zatezači i po mogućnosti privremena šipka s trakom za prednapinjanje pletiva. Pazite na krajeve žica koji odskaču, pa pri zatezanju nosite zaštitne naočale. Ako planirate kopati rupe za nove stubove, prvo provjerite da li na tom mjestu prolaze podzemne instalacije. Ako sumnjate na gasnu cijev, ne kopajte i javite se distributeru gasa. Pri curenju gasa udaljite se i nazovite 112.

1. Provjeriti da li su stubovi vertikalni, u liniji i da li je beton dovoljno očvrsnuo.
2. Očistiti pojas duž ograde od zelenila i starih žica.
3. Pričvrstiti zatezače na krajnje i uglovne stubove u visini donje, srednje i gornje žice.
4. Nategnuti zatezne žice, objesiti ih na međustubove i lagano dotegnuti.
5. Dotegnuti žice zatezačima, počevši od gornje, i stalno pratiti da se krajnji stubovi ne pomjeraju.
6. Provući zateznu šipku kroz krajnja okca pletiva i pričvrstiti je za krajnji stub.
7. Odmotati pletivo duž žica i na kraju dionice ga prednapeti pomoćnom šipkom.
8. Vezati pletivo za gornju žicu, zatim za srednju i donju, u pravilnim razmacima.
9. Pri nastavljanju rolni isplesti krajnju žicu kroz okca obje rolne.
10. Skratiti pletivo na kraju, postaviti drugu zateznu šipku i dotegnuti polje.
11. Saviti odsječene krajeve žica prema unutra i provjeriti zategnutost cijelom dužinom.

Nakon nekoliko sedmica, kada se materijal „slegne“, vrijedi žice na zatezačima lagano dotegnuti.

Gotovu ogradu prođite cijelom dužinom, najbolje po danjem svjetlu. Pogledajte je sa strane, duž linije, jer ćete tako najlakše uočiti talase. Lagano pritisnite pletivo na sredini polja: treba da popusti i vrati se nazad, a ne da ostane ugnuto.

• pletivo je ravnomjerno zategnuto, bez talasa i izbočina između stubova,
• gornja ivica pletiva je u ravnoj liniji ili ujednačeno prati teren,
• krajnji i uglovni stubovi su vertikalni, a podupirači čvrsti,
• pletivo je vezano za sve tri zatezne žice u pravilnim razmacima,
• zatezne šipke su pričvršćene po cijeloj visini pletiva,
• spojevi rolni su isprepleteni i ne izgledaju kao slabo mjesto,
• plastika na plastificiranom pletivu i žicama nije oguljena,
• materijal za vezivanje je od iste vrste metala kao pletivo,
• pri zemlji nema razmaka kroz koji bi se moglo provući,
• krajevi žica su savijeni i nigdje ne strše,
• okolina je očišćena, a ostaci žica odneseni.