Zatezanje zatezne žice

Pletivo samo po sebi nema oblik, to je mekana mreža. Tek zatezna žica od njega pravi ogradu: drži ga gore, u sredini i dole, a njegovu težinu i pritisak vjetra prenosi na stubove. Kod obične ograde oko porodične kuće obično se vode tri reda žice, a kod niže ograde često su dovoljna dva.

Najveće opterećenje nose krajnji, ugaoni i stubovi uz kapiju. Cijela sila zatezanja vuče upravo njih, zato im se dodaju podupirači koji ih podupiru sa strane s koje žica vuče. Srednji stubovi žicu samo vode i drže je na pravoj visini.

Zatezna žica se koristi kod ograda od pletiva oko placeva i dvorišta, kod ograđenih prostora za životinje, kod zaštite voćnjaka od divljači i kod privremenih ograda. Na sigurnosnim ogradama na sličan način se zateže i bodljikava žica na kosom nosaču na vrhu stuba.

Dobar majstor ne počinje od žice, nego od stubova. Labav ili nakrivljen stub se nakon zatezanja nagne još više.

1. Provjeriti da li su stubovi u jednoj liniji, iste visine, čvrsto usađeni i da li je beton dovoljno očvrsnuo.
2. Postaviti podupirače na krajnje i ugaone stubove u pravcu u kojem žica vuče.
3. Vezati žicu za prvi krajnji ili ugaoni stub tako da spoj izdrži puno zatezanje.
4. Provući žicu kroz držače ili otvore na srednjim stubovima, ravno i bez prelamanja.
5. Na drugom krajnjem stubu postaviti zatezač i njime žicu postepeno pritezati.
6. Za vrijeme pritezanja paziti da žica ne popušta i da se krajnji stub ne naginje.
7. Sve redove žice zategnuti jednako, da pletivo ne bude neravnomjerno povučeno.
8. Višak žice odsjeći, a krajeve saviti da nikoga ne povrijede.

Kod ograde s uglovima žica se zateže po pojedinačnim ravnim dionicama, od ugla do ugla. Dugačka žica povučena preko nekoliko uglova slabo se zateže i na mjestima savijanja se troše.

• pocinčana žica odgovara za uobičajene uslove i uz pocinčano pletivo,
• plastificirana žica ispod plastike ima sloj cinka, bolje podnosi vlagu i bojom se slaže sa zelenim ili antracit pletivom,
• zatezači omogućavaju da se žica priteže postepeno i da se kasnije dodatno pritegne, a kvalitetan zatezač ne popušta sam od sebe,
• zatezna letva ili šipka provlači se kroz rub pletiva kod krajnjih stubova i raspoređuje silu po cijeloj visini,
• podupirači, obujmice i držači trebaju biti iz istog sistema kao stubovi, da bi tačno odgovarali jedni drugima,
• vezna žica služi za pričvršćivanje pletiva za zatezne žice.

Od alata su dovoljna kombinirana kliješta, sjekačica, ključ ili ručica za zatezač i kanap ili libela za provjeru visine. Žica i pribor bi trebali biti od istog proizvođača ili barem s istom zaštitom površine. Pocinčani držač na plastificiranoj žici često prije počne hrđati.

Najjednostavniji slučaj je ravna ograda na ravnom terenu, sa čvrsto ubetoniranim stubovima i sistemskim podupiračima. Tada zatezanje ide brzo, a rezultat je ravan.

Posao produžavaju i otežavaju:

• nagib ili valovit teren, kada žicu treba voditi paralelno s terenom i pratiti visinu kod svakog stuba,
• mnogo uglova, prelomâ i kapija, jer se svaka dionica zateže posebno,
• stari stubovi koje prvo treba ispraviti, dodatno ubetonirati ili ojačati podupiračima,
• zarastao plac ili ograda tik uz susjedov objekat, gdje je malo prostora za rad,
• uklanjanje stare, zahrđale žice prije postavljanja nove.

U praksi se vrlo često dešava da se žica previše zategne. Laik ima osjećaj da je bolje što jače zategne. Previše zategnuta žica, međutim, savije krajnji stub, iščupa ga iz betona ili pukne na mrazu, kada se metal skrati.

• prelabavo zategnuta žica, pa se pletivo talasa i objesi,
• podupirači na krajnjim i ugaonim stubovima nedostaju ili su preslabi,
• zatezanje prije nego što beton ispod stubova dovoljno očvrsne,
• redovi žice različito zategnuti, pa je pletivo gore ravno, a dole ispupčeno,
• prelomljena žica u uglovima, koja na mjestu savijanja puca,
• jeftini zatezači koji popuste već nakon prve zime.

Zašto smetaju vrućina i mraz? Čelik se ljeti malo izduži, a zimi skrati. Žica zategnuta do kraja po vrelom danu u januaru je preopterećena. Pametno je zatezati po umjerenom vremenu i ostaviti malu rezervu.

Zatezanje žice možete uraditi i sami ako su stubovi već čvrsto usađeni i ograda nije viša od obične baštenske. Za vrijeme rada nosite čvrste rukavice i zaštitne naočale, jer zategnuta žica može kod pucanja naglo šibnuti.

1. Obići ogradu i provjeriti čvrstinu i vertikalnost svih stubova.
2. Pričvrstiti podupirače na krajnje i ugaone stubove, ako ih još nema.
3. Razvući kanap na željenoj visini i na stubovima označiti visinu svakog reda žice.
4. Vezati žicu za prvi krajnji stub čvrstom petljom.
5. Provući žicu kroz držače srednjih stubova duž cijele dionice.
6. Na drugom kraju postaviti zatezač, zakačiti žicu i pritezati je malim okretima.
7. Prestati s pritezanjem kada je žica ravna i na pritisak rukom pruža čvrst otpor, ali ne zvoni kao žica na gitari.
8. Na isti način zategnuti ostale redove žice.
9. Odsjeći višak žice i krajeve sigurno saviti.
10. Nakon nekoliko dana provjeriti žicu i po potrebi je lagano pritegnuti.

Ako se krajnji stub pri zatezanju pomjeri, prekinite rad. Otpustite zatezanje i prvo učvrstite stub.

• žica je, kad se pogleda duž ograde, ravna, bez ulegnuća i talasa,
• svi redovi žice zategnuti su približno jednako,
• žica ide na istoj visini kod svakog stuba, a na nagibu paralelno s terenom,
• krajnji i ugaoni stubovi su vertikalni i imaju postavljene podupirače,
• zatezači su pritegnuti, ne popuštaju i mogu se kasnije još pritegnuti,
• spojevi na stubovima su čvrsti, a žica u uglovima nije prelomljena,
• krajevi žice su odsječeni i savijeni,
• zaštitni sloj žice i držača nije oštećen tokom montaže.