Ograda od oplatnih blokova DT 12/15

Oznaka DT se odnosi na oplatni blok, a broj pokazuje njegovu debljinu u centimetrima. Blok DT 12 je debeo približno 12 cm, DT 15 približno 15 cm. Unutra ima šupljine u koje se stavlja armatura i lijeva beton. Blok je, dakle, izgubljena oplata. Nosivost zida daje tek betonska jezgra s čelikom.

Tanki blokovi najbolje služe u ovim situacijama:

• podzid ispod panela, pletiva ili drvene ispune, obično do visine približno 30 do 80 cm,
• nizak puni zidić uz trotoar, oko gredice ili prednje bašte,
• ograda na uskom pojasu uz granicu, gdje bi deblji zid bespotrebno oduzimao prostor,
• zamjena starog, raspadnutog betonskog podzida u istoj liniji.

Zašto je kod tankog bloka visina toliko važna? Pun zid se ponaša kao jedro. Što je viši, to se vjetar jače upire u njega i to su veće sile na petu zida kod temelja. Vitak zid debljine 12 do 15 cm ima malu stabilnost. Zato se od njega ne radi visoka puna ograda bez stubova od debljih blokova ili bez statičkog proračuna. Razumnu visinu za određeni blok navodi proizvođač. Kod viših punih zidova isplati se pitati statičara za savjet.

Na stranici NUMIQ naći ćete i posebnu stavku Ograda od oplatnih blokova DT 20/25. Obje izgledaju slično, ali svaka odgovara drugom zadatku. Razlika nije samo u debljini. Razlikuje se i šta zid može podnijeti, kako se zalijeva i koliko posla ide oko njega.

• namjena: DT 12/15 je tipično podzid i nizak zidić, a DT 20/25 se bira za više pune ograde, zidove protiv buke, stubove kapija i mjesta gdje zid drži i manju visinsku razliku terena,
• šupljine i beton: tanki blokovi imaju uske šupljine, pa traže beton sa sitnim agregatom i pažljivije zalijevanje, dok debeli blokovi podnose uobičajeniji beton i u njih stane više armature,
• temelj: ispod DT 12/15 je obično dovoljna uža temeljna traka, a ispod DT 20/25 je šira i kod višeg zida jače armirana,
• težina i rukovanje: tanke blokove jedan čovjek bez problema nosi i u nepristupačnu baštu, dok su debeli teži, pa se kod dužih dionica rad isplati planirati s paletnim viljuškarom ili mehanizacijom,
• potrošnja betona: za dužni metar iste visine u DT 12/15 ide primjetno manje betona, što pojednostavljuje logistiku i često omogućava miješanje betona na licu mjesta,
• rizici: tanki zid je osjetljiviji na ispupčenja pri zalijevanju, na vjetar i na pritisak zemlje, a debeli zid je robusniji, ali se veća greška u postavljanju na njemu teže ispravlja.

Praktično rečeno, DT 12/15 je obično dovoljan ako vam treba podzid ispod panela, a ograda neće držati zemlju. Uzmite DT 20/25 ili barem stubove od debljih blokova u ovim slučajevima: želite pun zid do visine čovjeka, komšijina parcela je pola metra viša ili na zid kačite tešku kapiju.

Granica parcele

Ograda stoji na granici, a granica mora biti sigurna. U praksi se često desi da se stara ograda s katastrom ne poklapa i po nekoliko desetina centimetara. Ako niste sigurni, pozovite geometra da obilježi granice. S komšijom se dogovorite prije kopanja. Spor oko pojasa zemlje se nakon zalijevanja betona rješava mnogo teže.

Instalacije u zemlji

Uz ograde često prolaze vodovodni priključci, gas, struja i telekomunikacijski kablovi. Prije kopanja tražite od nadležnih distributera da obilježe trase instalacija. Svugdje gdje je vod blizu kopajte ručno. Ako pri iskopu oštetite gasnu cijev ili osjetite miris gasa, odmah se udaljite na sigurnu udaljenost. Ne palite vatru i ne koristite električne uređaje. Pozovite 112 ili dežurnu službu distributera gasa. Ne dirajte kabl pod naponom. Kvar rješava isključivo elektrodistribucija, odnosno ovlašteni električar.

Temelj i pristup

Blokovi DT 12/15 se slažu na betonsku temeljnu traku. Ona se radi do dubine do koje zemlja ne smrzava. U Bosni i Hercegovini je to obično približno 80 do 100 cm, zavisno od kraja i tla, a u planinskim područjima i više. U svjež temelj se postavljaju vertikalne čelične šipke, takozvani ankeri. Oni će kasnije povezati temelj sa zidom. Provjerite da li stavka u cjenovniku uključuje iskop i temelj ili samo zid. Obezbijedite pristup za dovoz palete blokova, mjesto za skladištenje te vodu i struju za mješalicu.

1. Obilježavanje linije ograde kanapom između kolaca, određivanje visine gornje ivice te položaja kapije, kapijice i dilatacija.
2. Kontrola temeljne trake: ravnina, visina i položaj ankera. Ako temelj nije ravan, prvi red se izravnava malterom.
3. Postavljanje prvog reda blokova u cementni malter tačno po kanapu i libeli. Ovo je najvažniji korak, jer se svaka greška prema vrhu umnožava.
4. Slaganje narednih redova na suho s vezom, dakle sa spojevima pomjerenim za pola bloka. Na krajevima i kod kapija se koriste završni ili prilagođeni blokovi.
5. Postavljanje horizontalne armature u žljebove blokova, obično približno u svaki drugi red, i nastavljanje vertikalnih šipki prema projektu.
6. Zalijevanje betonom u slojevima, nikako odjednom po cijeloj visini. Beton se zbija probadanjem ili pažljivim vibriranjem.
7. Kontrola vertikalnosti i linije još dok beton veže, dok se zid može blago popraviti.
8. Završna obrada gornje ivice: poravnavanje betona, postavljanje ankera za panele ili stubiće, kasnije postavljanje kapa.
9. Obrada površine nakon što beton sazri: malter, obloga, premaz ili vidljivi blok, ako to proizvođač dozvoljava.

Zalijevanje tankih blokova

Kod DT 12/15 je zalijevanje najosjetljiviji dio posla. Šupljine su uske i krupan agregat se u njima zaglavi. Tako nastaju prazna mjesta bez betona, koja se izvana ne vide. Zato se koristi beton sa sitnim agregatom, obično približno do 8 mm. Konzistencija treba biti tečnija, ali ne vodenasta. Klasu čvrstoće betona određuje proizvođač blokova ili projektant. Obično se radi o uobičajenom konstrukcijskom betonu.

Beton se lijeva u slojevima. Proizvođači obično navode po nekoliko redova odjednom. Tako pritisak svježeg betona ne ispupči i ne pocijepa tanki blok. Zbija se probadanjem šipkom ili pervibratorom s tankom glavom, kratko i oprezno. Predugo vibriranje rastrese tanki zid i izgura ga iz linije.

Blokovi

Oplatni blokovi se proizvode od betona. Neki imaju glatku, a neki grublju površinu. Običan sivi blok je predviđen za malterisanje ili oblaganje. Ako želite ogradu bez maltera, izaberite blok koji proizvođač izričito navodi kao fasadni ili blok za ograde. Osim klasičnih oplatnih blokova postoje i dekorativni sistemi ograda s cijepanom površinom. Oni imaju vlastite stubove i završne elemente.

Armatura

U tanke blokove se stavljaju šipke manjih prečnika. Debeo čelik s potrebnim zaštitnim slojem betona ne stane u uske šupljine. Armatura ne smije ležati na bloku. Mora biti obavijena betonom, inače brzo korodira. Za podzid ispod panela je obično dovoljna jednostavnija armatura. Kod višeg punog zidića odlučuje proračun statičara.

Završetak i površina

Gornju ivicu štiti kapa za zid od betona ili kamena. Treba imati prepust i okapnicu, da voda ne bi curila niz zid. Ispod kape ide ljepilo ili malter otporan na mraz, a ne obični unutrašnji malter. Za površinu se koristi vanjski sokl malter, obloga od kamena ili pločica ili fasadni premaz namijenjen betonu. Na strani koja je u dodiru sa zemljom preporučuje se hidroizolacijski premaz. Bez njega voda kapilarno penje i malter otpada.

Gradnja najbrže ide na ravnom terenu, s dobrim pristupom i temeljem koji je tačno u visini. Posao, naprotiv, otežava:

• kosina, gdje se temelj i zid moraju stepenasto spuštati, pa ima više rezanih blokova,
• mnogo uglova, lukova, kapijica i završetaka na kratkoj dužini,
• loš pristup, kada se blokovi i beton nose ručno kroz baštu,
• neravan ili star temelj koji treba izravnati ili djelimično zamijeniti,
• rušenje i odvoz stare ograde, korijenje drveća i grmlja u liniji ograde,
• instalacije u liniji ograde, zbog kojih se kopa ručno ili mijenja trasa,
• veći zahtjevi za izgled površine, recimo vidljivi blok na kojem ne smije ostati ni kap betona.

Kod DT 12/15 pomaže to što su blokovi lagani i što ide manje betona. Ali ako se od tankog bloka traži ono što pripada debljoj varijanti, troškovi se sele u složeniju armaturu, stubove i popravke.

Zid od blokova je najčešće samo dio ograde. Prije zalijevanja mora biti jasno koji sistem ispune ide na podzid. Ankeri za panele, stubići za pletivo ili konzole za drvo postavljaju se u svjež beton ili se kasnije buše. Pri bušenju tankog zida prijeti odlamanje ivice. Zato se sidrenje isplati riješiti unaprijed.

Uskladite i ovo:

• zaštitne cijevi za struju do kapije, rasvjete, zvona ili interfona, koje se postavljaju prije zalijevanja, a samo spajanje radi električar,
• mjesto za poštansko sanduče i niše za brojila struje ili gasa, čiji položaj određuje distributer,
• stubove za kapiju i kapijicu, koji se kod teže kapije rade od debljih blokova, a ne od DT 12/15,
• odvodnju uz ogradu, da voda s popločanih površina ne bi tekla prema peti zida,
• uređenje terena, popločavanje i ivičnjake koji kasnije dolaze uz ogradu.

• plitak temelj: ograda se nakon nekoliko zima nagne ili pukne, jer je smrznuta zemlja podiže,
• nedostaju ankeri iz temelja: zid je samo zalijepljen za temelj i vjetar ili udarac ga mogu oboriti,
• krupan agregat u uskim šupljinama: u zidu ostaju prazna mjesta, armatura bez betona korodira i hrđava voda probija na površinu,
• zalijevanje cijele visine odjednom: blokovi se ispupče, razmaknu ili zid skrene iz linije,
• nema dilatacija na dugoj dionici: pojave se vertikalne pukotine na nasumičnim mjestima, a dilatacione fuge se obično rade približno na svakih nekoliko metara, tačan razmak navodi proizvođač,
• kapa bez prepusta ili okapnice: voda prodire u vrh zida, malter otpada i beton smrzava,
• obični malter bez izolacije uz zemlju: donji dio zida je stalno mokar, pojavljuju se iscvjetavanja i mahovina,
• tanki zid upotrijebljen kao potporni zid: pod pritiskom zemlje se prevrne, čak i kada je nizak.

Samo slaganje i zalijevanje tankih blokova ide relativno brzo. Više vremena odnose iskop, temelj i čekanje na beton. Temelj bi prije zidanja trebao vezati barem nekoliko dana. Proizvođači betona obično preporučuju opterećenje tek kada beton postigne dovoljnu čvrstoću. Ljeti beton u blokovima treba zaštititi od brzog isušivanja: zid je dobro nekoliko dana vlažiti i pokriti. Zimi, pri temperaturama blizu nule, bez posebnih mjera se ne betonira.

Paneli ograde se obično postavljaju tek nakon nekoliko dana. Malter ili obloga dolaze na red obično nakon nekoliko sedmica, kada beton sazri i osuši se. Punu čvrstoću beton postiže približno nakon 28 dana.

Nizak podzid ispod pletiva ili panela spretan majstor amater može napraviti i sam. Uslov je da već ima gotov i sazrio temelj s ankerima. Ne upuštajte se sami u visoke pune zidove, potporne zidove ni u radove uz instalacije.

1. Provjeriti ravninu i visinu temelja, označiti najvišu tačku.
2. Razvući kanap cijelom dužinom ograde između čvrstih kolaca.
3. Zamiješati cementni malter i postaviti prvi red blokova tačno po kanapu.
4. Svaki blok provjeriti libelom po dužini i poprečno.
5. Ostaviti malter ispod prvog reda da veže, obično do sljedećeg dana.
6. Složiti naredne redove na suho, s pomjerenim spojevima.
7. Postaviti horizontalnu armaturu u žljebove i nastaviti vertikalne šipke.
8. Pripremiti beton sa sitnim agregatom ili naručiti odgovarajuću gotovu mješavinu.
9. Zalijevati u slojevima i svaki sloj probadati šipkom.
10. Nakon svakog sloja provjeriti liniju i vertikalnost zida.
11. Postaviti ankere za ispunu ograde u svjež beton.
12. Zid pokriti folijom i nekoliko dana vlažiti.
13. Kada beton sazri, postaviti kape na ljepilo otporno na mraz.

Najjednostavnija kontrola je pogled duž zida s jednog kraja. Linija treba biti ravna, bez talasa i ispupčenja. Libelom provjerite vertikalnost na više mjesta i gornju ivicu cijelom dužinom. Lagano kucnite čekićem po bloku. Tako ćete otkriti mjesta gdje nedostaje beton, jer zvuče šuplje. Pogledajte spojeve blokova: iz njih ne smije curiti beton niti se smije vidjeti armatura. Kod kapa provjerite prepust, nagib i cjelovite fuge.

• ograda stoji na dogovorenoj granici i u liniji prema dogovoru,
• zid je vertikalan, ravan i bez ispupčenja,
• gornja ivica je vodoravna ili ravnomjerno stepenasta prema terenu,
• dilatacione fuge su na dogovorenim mjestima,
• u spojevima se ne vide armatura ni prazne šupljine,
• ankeri za ispunu ograde su postavljeni na pravilnim razmacima,
• zaštitne cijevi za struju su na mjestu i prohodne,
• kape imaju prepust i okapnicu i čvrsto sjede,
• okolina je očišćena, ostaci betona uklonjeni sa zida i s terena,
• od izvođača ste dobili informaciju kada se zid smije malterisati i opteretiti.