Montaža betonske ograde do visine 2,4 m

U cjenovniku postoje tri odvojene stavke: montaža betonske ograde do 1,8 m, do 2,1 m i do 2,4 m. Na prvi pogled razlika je samo u tome koliko se ploča ubaci u stub. U stvarnosti se sa svakim novim redom ploča mijenjaju statika, težina elemenata, način rukovanja i rizik pri montaži.

• ograda do 1,8 m čovjeku koji stoji samo djelimično zaklanja pogled, stubovi su kraći i lakši, temelji manji i većinu ploča postavljate sa zemlje,
• ograda do 2,1 m po pravilu već daje punu privatnost od običnog pogleda sa ulice, i dalje se gradi bez skele, ali se gornje ploče ubacuju iznad glave,
• ograda do 2,4 m zaklanja i pogled sa više postavljenog puta ili sa komšijine terase, ali su stubovi znatno duži i teži, temelji moraju biti dublji ili širi, gornje ploče se postavljaju sa skele ili mašinom, a vjetar na ogradu djeluje primjetno većom silom.

Zašto je vjetar toliko važan? Betonska ograda je pun zid bez otvora. Što je viša, to veću površinu vjetar gura i to je duži krak kojim se ta sila prenosi na temelj. Ograda od 2,4 m zato nije samo za trećinu više opterećena od ograde do 1,8 m, razlika u dnu stuba je znatno veća. U Crnoj Gori to se posebno osjeti na primorju i u zaleđu gdje duva bura, kao i na otvorenim visoravnima na sjeveru. Proizvođači zato kod najviših sklopova često propisuju ojačane stubove, veće temelje ili ograničavaju visinu na otvorenom terenu.

Varijanta do 2,4 m ima smisla tamo gdje visina zaista nešto rješava. Ako samo želite da odvojite plac od komšije, često je dovoljno 1,8 ili 2,1 m, pa izbjegavate složeniju montažu i sjenku u bašti. Visoka ograda baca dugu sjenku: na sjevernoj strani ograde pojas trave ili leja biće veći dio dana u hladu, a to važi i za komšiju.

Granica placa i podzemne instalacije

Granicu placa treba da obilježi geodeta, a ne procjena po staroj ogradi. Kod betonske ograde greška se ne ispravlja pomjeranjem par stubova, nego razbijanjem temelja. Ako je ograda na međi sa komšijom, dobro je dogovoriti se unaprijed, po mogućnosti pisano, jer ograda od 2,4 m komšiji mijenja i svjetlo i pogled. Dogovorite i to sa koje strane ide dekorativno lice ploča.

Jednako je važno da znate gdje prolaze podzemne instalacije: struja, voda, kanalizacija, telekomunikacioni kablovi, a na pojedinim lokacijama i gasne instalacije. Distributer električne energije, lokalni vodovod i telekom operateri mogu na zahtjev pokazati trasu svojih vodova. Iskop za temelje ograde ide upravo u dubinu u kojoj ti vodovi obično leže.

Ako se pri iskopu ošteti gasna cijev ili osjetite miris gasa, odmah napustite mjesto, ne palite vatru, ne uključujte ni ne isključujte električne uređaje i pozovite 112. Radove na gasnim instalacijama smije izvoditi samo ovlašćeno lice. Isto važi za struju: oštećen kabl ne dirajte, nego pozovite distributera i električara.

Pristup, teren i prateći radovi

• duž linije ograde treba da bude slobodan pojas širok bar metar do dva, bez žbunja, korijenja i stare ograde,
• kamion sa materijalom mora imati gdje da istovari, idealno što bliže ogradi, jer je prenošenje dugih stubova po placu sporo i rizično,
• mjesta za kapiju i pješačku kapiju moraju biti tačno određena, uključujući širinu otvora i vrstu stubova,
• ako planirate motor za kapiju, zvono, kameru ili rasvjetu, zaštitne cijevi za kablove polažu se prije betoniranja temelja, a samo povezivanje radi stručni električar,
• ako postoji visinska razlika terena između vas i komšije, unaprijed treba riješiti ko i čime zadržava zemlju, jer to ograda ne smije da radi.

Obilježavanje i iskop

Monteri razvuku kanap po granici i označe položaj stubova. Razmak između stubova ne određuje se odoka: proizlazi iz dužine ploče konkretnog proizvođača, koja je obično oko dva metra, uz zazor u žlijebovima. Zatim se buše ili kopaju rupe za temelje. Kod ograde do 2,4 m po pravilu se koristi motorna ili bagerska bušilica za zemlju, jer su rupe duboke, a na dužoj ogradi ima ih mnogo. Na kamenitom tlu, koje je u velikom dijelu Crne Gore pravilo a ne izuzetak, često je potreban i hidraulični čekić. Dubina temelja zavisi od proizvođača i tla. U uobičajenim uslovima iznosi približno 80 do 100 cm, da bi temelj bio ispod zone smrzavanja, a na sjeveru zemlje ta granica je dublja nego na primorju. Kod najviše varijante proizvođači često traže dublje ili šire temelje nego kod ograde do 1,8 m.

Postavljanje stubova u temelje

Prvi se postavlja krajnji ili ugaoni stub. Spušta se u rupu, libelom se poravna u vertikalu u dva pravca, visinski se namjesti prema kanapu i zabetonira. Ostali stubovi slijede jedan za drugim. Provjeren postupak je da se između upravo postavljenih stubova ubaci donja ploča ili distancna letva, kako bi razmak tačno odgovarao. Kod ograde do 2,4 m stubovi su, zajedno sa dijelom u zemlji, dugi približno tri i po metra i teški. Zato ih nosi više ljudi ili hidraulična ruka, a dok se beton ne stvrdne, podupiru se kosnicima.

Važan detalj: svjež beton u temelju još ne može da drži stub ni protiv vjetra ni protiv pritiska pri ubacivanju ploča. Zato se prvog dana po pravilu ubaci samo donja ploča ili dvije, a ostatak tek kad se temelji stvrdnu.

Ubacivanje ploča

Prva ide donja ploča protiv potkopavanja (sokl), koja je dijelom ispod nivoa terena i sprečava pse i divljač da se provuku ispod ograde. Slijede ostale ploče, koje se spuštaju odozgo u žlijebove. Do visine od otprilike dva metra može se raditi sa merdevina ili sa zemlje. Gornji redovi kod ograde do 2,4 m postavljaju se sa skele, pokretnih nogara ili dizalicom. Svaka ploča mora cijelom dužinom nalijegati na ploču ispod sebe, bez naginjanja i bez zaglavljivanja u žlijebu. Kod dekorativnih ploča pazi se da se šara nastavlja i da je lice okrenuto na dogovorenu stranu.

Završni radovi

Na stubove se postavljaju kape, koje štite vrh stuba od vode i mraza. Oko temelja se nasipa zemlja, a teren se uredi tako da voda otiče od ograde i ne zadržava se uz donju ploču. Ostaci betona i maltera sa ploča uklanjaju se dok su svježi.

Stubovi

Sistem ima nekoliko vrsta stubova i njihov broj treba tačno izračunati pri naručivanju:

• srednji stubovi imaju žlijeb na dvije suprotne strane,
• krajnji stubovi imaju žlijeb samo sa jedne strane i stoje uz kapiju ili na kraju ograde,
• ugaoni stubovi imaju žlijebove pod pravim uglom,
• neki proizvođači nude ojačane stubove većeg presjeka ili sa više armature upravo za najviše sklopove.

Za visinu od 2,4 m uvijek pogledajte tehnički list i provjerite koji stub proizvođač propisuje. Običan stub namijenjen nižim ogradama može se vremenom saviti ili pući pri dnu.

Ploče i dekor

Ploče su po pravilu visoke 25 do 50 cm i armirane čelikom. Ponuda obuhvata glatke ploče, imitaciju kamena, cigle ili drveta, kao i ploče sa dekorom sa jedne ili sa obje strane. Obostrani dekor ima smisla na međi sa komšijom ili uz ulicu, gdje se na ogradu gleda sa obje strane. Visinski sklop se slaže tako da zbir donje ploče i ostalih redova stane u visinu stuba iznad terena. Kod 2,4 m to je najviše redova, pa i najviše ploča po dužnom metru.

Beton za temelje

Za temelje se koristi beton iz betonare ili beton miješan na licu mjesta, klase koju preporučuje proizvođač ograde. Kod duge ograde do 2,4 m isplati se auto-mješalica, jer je količina betona velika, a ujednačen kvalitet ovdje znači više nego kod niže ograde. Suve mješavine iz džaka više odgovaraju kraćim dionicama i popravkama.

Površinska obrada

Beton može ostati prirodan, može se impregnirati ili obojiti bojom namijenjenom za beton i fasade. Boji se tek kad beton sazri i po suvom vremenu. Impregnacija smanjuje upijanje vode i usporava mahovinu na strani u sjenci, što je kod visoke ograde vidljivije. U blizini mora impregnacija pomaže i protiv soli koju vjetar nanosi na beton.

Cijena po dužnom metru polazi od prosječnih uslova. Stvarna zahtjevnost posla zavisi najviše od ovih činilaca:

• ravan teren i zemlja koja se lako buši znatno ubrzavaju rad, dok ga kamenita podloga, krš, građevinski šut ili korijenje drveća usporavaju,
• nagib znači stepenasto postavljanje polja, duže stubove kod svake stepenice i pažljivije mjerenje,
• dobar prilaz za kamion i mašinu skraćuje rukovanje teškim elementima, a uzak prolaz između kuća ga dugo komplikuje,
• mnogo uglova, lomova i kratkih polja znači više sječenja ploča i više preciznog mjerenja,
• stara ograda koju prvo treba srušiti dodaje posao i odvoz otpada, a kod starih salonitnih ploča u pitanju je azbest, pa uklanjanje mora raditi ovlašćena firma,
• kod visine od 2,4 m potrebni su skela ili hidraulična ruka, veća ekipa i duže vrijeme između betoniranja i završetka,
• mokra zemlja i kiša tokom betoniranja zaustavljaju radove, a mraz onemogućava betoniranje bez posebnih mjera.

• plitki ili uski temelji: ograda se poslije prve zime ili jačeg vjetra počne naginjati, a kod 2,4 m to se dešava brže i vidljivije nego kod niže ograde,
• neprecizan razmak stubova: ploča ne ulazi u polje ili ima veliki zazor i lupka, a popravka znači razbijanje stuba,
• stubovi nijesu u vertikali: na visokoj ogradi odstupanje raste prema vrhu i gornje ploče zapinju u žlijebu,
• opterećivanje stubova punom visinom ploča prije nego što se beton stvrdne: stub se u temelju zarotira ili nagne i više se ne vraća,
• stubovi namijenjeni nižoj ogradi: pukotine pri dnu stuba, koje su na početku kao dlaka, a zatim se postepeno šire,
• ograda korišćena kao potporni zid: zemlja sa komšijine strane gura ploče, one se ispupčuju i pucaju, jer panelna betonska ograda nije pravljena da zadržava zemlju,
• voda koja stoji uz donju ploču: ploče upijaju vodu, zimi se ljušte i zarastaju u mahovinu,
• zaboravljene zaštitne cijevi za kablove do kapije: kasnije se mora kopati uz gotovu ogradu ili štemati temelj,
• oštećene ivice ploča pri istovaru i nošenju: odlomljeni uglovi na dekorativnoj površini ne mogu se neprimjetno popraviti.

U praksi se često dešava da se ograda do 2,4 m radi istim postupkom kao niža varijanta, samo sa više ploča. Prvih mjeseci sve izgleda u redu, a problem se pokaže tek poslije nekoliko jakih nevremena ili prve ozbiljne bure.

Montaža je podijeljena u dvije faze. U prvoj se obilježi linija, izbuše rupe, postave i zabetoniraju stubovi sa donjim pločama. U drugoj, kad se beton stvrdne, dodaju se gornji redovi ploča i kape. Između faza po pravilu prođe nekoliko dana, a po hladnom vremenu i duže. Tačno vrijeme zavisi od proizvođača i temperature. Kod ograde do 2,4 m ne isplati se skraćivati to čekanje, jer gornji redovi stub najviše opterećuju.

Na ravnom terenu i uz dobar prilaz iskusna ekipa postavi stubove za obično dvorište za jedan do nekoliko dana, a cijeli posao sa završnim radovima obično stane u jednu do dvije sedmice. Nagib, kamenito tlo i loše vrijeme produžavaju rok. Beton postepeno sazrijeva još nekoliko sedmica, zato bojenje ograde i veća opterećenja, na primjer kačenje velikih saksija ili naslanjanje materijala, ostavite za kasnije.

Samu montažu ograde do 2,4 m laicima se ne preporučuje raditi sami: radi se o elementima teškim više desetina kilograma koji se postavljaju iznad glave, često sa skele, a greška u temeljima se kasnije teško ispravlja. Pripremu placa ipak možete uraditi sami i tako monterima uštedjeti vrijeme i nepotrebne komplikacije.

1. Naručiti geodetu da obilježi granicu placa i ostaviti tačke vidljivo označene.
2. Zatražiti od distributera i vodovoda podatke o trasama podzemnih vodova i obilježiti ih bojom ili kolcima.
3. Dogovoriti se sa komšijom o položaju ograde, obostranom dekoru i pristupu sa njegove strane tokom montaže.
4. Očistiti pojas duž linije ograde od žbunja, korijenja, kamenja i otpada.
5. Rastaviti staru drvenu ogradu ili ogradu od žičanog pletiva, ako ne sadrži azbest, i odvesti otpad.
6. Odrediti i obilježiti tačan položaj i širinu kapije i pješačke kapije.
7. Odlučiti o kablovima za kapiju i rasvjetu i pripremiti zaštitne cijevi, da ih monteri polože prije betoniranja.
8. Pripremiti ravno i nabijeno mjesto za istovar materijala, što bliže ogradi.

Završenu ogradu obiđite cijelu sa obje strane, po dnevnom svjetlu, sa libelom i kanapom u ruci. Kod visoke ograde odstupanja se lakše uočavaju kad pogledate duž linije sa jednog kraja.

• stubovi stoje u vertikali u oba pravca i ne pomjeraju se kad ih gurnete,
• gornja linija ograde je ravna ili na nagibu pravilno stepenasta,
• sve ploče cijelom dužinom naliježu jedna na drugu, ne lupkaju i nemaju veći zazor u žlijebu,
• na pločama i stubovima nema pukotina, odlomljenih ivica ni ostataka betona,
• dekor se nastavlja i lice je okrenuto na dogovorenu stranu,
• kape su postavljene na svim stubovima,
• oko temelja je nasuta zemlja i teren odvodi vodu od ograde,
• otvori za kapiju i pješačku kapiju imaju dogovorenu širinu i zaštitne cijevi za kablove su na mjestu,
• ograda stoji na obilježenoj granici i izvođač vam je predao podatke o korišćenom sistemu i preporučenom održavanju.