Postavljanje podupirača do 2,7 m

Zategnuto pletivo ili zatezna žica vuku stubove u pravcu ograde. Kod srednjih stubova sila s obje strane se poništava. Kod krajnjih i ugaonih stubova to nije slučaj, jer sila djeluje samo s jedne strane. Zato podupirači najčešće idu ovdje:

• krajnji stubovi: jedan podupirač, okrenut prema ogradi,
• ugaoni stubovi: dva podupirača, svaki u pravcu jedne strane ograde,
• stubovi kod kapije i kapijice, kao i mjesta gdje ograda mijenja pravac ili prelazi u nagib,
• dugi pravi potezi: prema uputstvu proizvođača podupirači se stavljaju i usput, na primjer kod zateznih stubova.

Zašto podupirač ide na stranu pletiva, a ne iza stuba? On radi kao oslonac koji gura stub nasuprot sili pletiva. Da stoji s druge strane, pletivo bi ga samo čupalo. Kod viših panelnih ograda podupirač najviše pomaže protiv vjetra, jer puni ili gusti paneli pružaju vjetru veliki otpor. Na primorju, gdje bura i jugo znaju dobro da duvaju, to se brzo primijeti.

Osnova je čvrsto betoniran i uspravan stub. Podupirač se postavlja tek uz njega, najbolje istovremeno sa stubom ili ubrzo poslije, dok se pletivo još ne zateže.

1. Mjerenje. Odredi se visina na kojoj se podupirač spaja sa stubom. Obično je to gornja polovina ili gornja trećina stuba, zavisno od sistema proizvođača. Iz toga se dobije mjesto gdje će mu stopa biti u zemlji.
2. Ugao. Podupirač treba da sa stubom zaklapa ugao od otprilike 40 do 50 stepeni. Previše strm podupirač stub skoro i ne drži, a previše položen je dugačak i može da se savija.
3. Iskop za stopu. Iskopa se rupa za betonski blok. Kod ograda ove visine obično se ide na dubinu od oko 60 do 80 cm, da temelj bude ispod sloja koji se smrzava. U sjevernim krajevima, oko Pljevalja ili Žabljaka, mraz ide dublje nego na primorju, pa se tamo ne štedi na dubini. Dno se nabije i po potrebi se na njega stavi sloj šljunka.
4. Pričvršćivanje za stub. Podupirač se spaja obujmicom ili spojem na zavrtanj. Spoj mora da sjedi bez zazora.
5. Betoniranje. Stopa se zalije betonom, beton se probada ili nabija da u njemu ne ostanu šupljine. Površina se oblikuje s blagim padom od podupirača, da voda otiče.
6. Vezivanje betona. Dok se beton ne stegne, ni podupirač ni stub ne smiju da se pomjeraju. Sa zatezanjem pletiva čeka se bar nekoliko dana, zavisno od vrste betona i vremena.

Podupirači su obično od čelične cijevi ili profila, toplo pocinkovani, često i plastificirani u boji ograde. Treba da odgovaraju prečniku i sistemu stubova, inače se obujmice teško stežu. Kod viših i više opterećenih ograda isplati se profil sa debljim zidom.

Spojni materijal: obujmice, zavrtnji i podloške treba da budu pocinkovani ili od nerđajućeg čelika. Običan zavrtanj zarđa prije ograde, posebno u blizini mora gdje je vazduh slan.

Beton: obično se koristi građevinski beton klase C16/20 ili C20/25, ili gotova suva mješavina u vrećama namijenjena za stubove. Kod suve mješavine važi uputstvo proizvođača, naročito za količinu vode i vrijeme vezivanja.

Zaštita: mjesta gdje je podupirač sječen ili bušen treba premazati cink sprejom ili antikorozivnim premazom. Otvoreni kraj cijevi zatvara se kapicom, da u nju ne ulazi voda.

Najlakše je postaviti podupirače zajedno sa stubovima, kod nove ograde i u mekoj zemlji koja se lako kopa. Više posla ima kad je u pitanju:

• kamenito ili zbijeno tlo, krš, nasip sa šutom, korijenje drveća,
• teren na nagibu, gdje ugao i dubinu treba preciznije mjeriti,
• loš pristup ogradi, na primjer uzak pojas između ograde i kuće ili zasađeno zelenilo,
• naknadna ugradnja na staru ogradu, kad pletivo treba olabaviti, a stub prvo ispraviti,
• podzemne instalacije uz među, gdje se mora kopati ručno i pažljivo.

U kamenitom terenu, kakvog u Crnoj Gori ima dosta, rupa za stopu ponekad se mora razbijati alatom, što posao primjetno produži. Kod duže ograde posao ide brže, jer se iskopi i betoniranje rade odjednom.

• Plitka stopa. Mali blok odmah ispod površine mraz podigne i podupirač prestane da drži.
• Pogrešan ugao. Skoro uspravan podupirač ne drži stub, pa se ograda vremenom naginje.
• Podupirač na pogrešnoj strani. Mora biti na strani na koju vuče pletivo.
• Zazor u obujmici. Mali zazor vremenom raste i podupirač prestaje da radi svoj posao.
• Šupljine u betonu. Beton koji je samo usut, bez nabijanja, drži samo naizgled.
• Prerano zatezanje pletiva. Svjež beton ne izdrži silu i stub se pomjeri.
• Nezaštićeni rezovi. Sječen podupirač bez premaza počne da rđa baš na mjestu spoja.

Ako su vam stubovi čvrsto betonirani i uspravni, podupirač možete postaviti i sami. Prije kopanja provjerite da na tom mjestu ne prolazi električni kabl, vodovodna cijev, telekomunikacioni vod ili, rjeđe, gasna cijev. Za trasu se raspitajte kod distributera struje i lokalnog vodovoda. Ako oštetite električni kabl, ne dirajte ga i pozovite električara i distributera. Ako oštetite gasnu cijev, odmah se udaljite na bezbjednu razdaljinu i pozovite 112.

1. Pripremiti podupirač, obujmicu, pocinkovane zavrtnje, beton, šljunak, ašov, libelu, metar i klinove ili letve za podupiranje.
2. Provjeriti da li je stub uspravan i čvrst.
3. Prisloniti podupirač uz stub sa strane pletiva i podesiti ugao od otprilike 40 do 50 stepeni.
4. Označiti mjesto stope u zemlji i iskopati rupu do dubine od otprilike 60 do 80 cm.
5. Nabiti dno i nasuti tanak sloj šljunka.
6. Pričvrstiti podupirač obujmicom za stub i zategnuti zavrtnje tako da spoj nema zazor.
7. Ponovo libelom provjeriti da je stub uspravan i podbočiti podupirač da se ne pomjeri pri betoniranju.
8. Zaliti stopu betonom, postepeno ga probadati i površinu oblikovati s padom od podupirača.
9. Premazati rezove i bušena mjesta antikorozivnim sredstvom i staviti kapicu.
10. Ostaviti beton da veže i tek onda zatezati pletivo, prema uputstvu proizvođača betona.
11. Poslije zatezanja pletiva još jednom pritegnuti obujmicu.

• podupirač je na strani na koju vuče pletivo, a na uglu ih ima dva,
• ugao prema stubu je otprilike 40 do 50 stepeni,
• stub je i poslije zatezanja pletiva i dalje uspravan,
• obujmica je pritegnuta i podupirač se u njoj ne pomjera,
• betonska stopa nema pukotina ni vidljivih šupljina,
• voda oko stope otiče i ne zadržava se kod podupirača,
• rezovi su zaštićeni, a otvoreni krajevi zatvoreni kapicom,
• kad rukom pritisnete vrh stuba, ograda ne popušta i ne naginje se.