Zatezanje zatezne žice

Pletivo samo po sebi nema oblik, to je mekana mreža. Zatezna žica od njega pravi ogradu: drži ga gore, u sredini i dolje i prenosi njegovu težinu i pritisak vjetra na stubove. Kod obične ograde oko porodične kuće obično se vode tri reda žice, a kod niže ograde često su dovoljna dva.

Najviše su opterećeni krajnji, ugaoni stubovi i stubovi kod kapije. Cijela sila zatezanja vuče upravo njih, zato se na njih postavljaju podupirači koji ih podupiru sa strane s koje žica vuče. Srednji stubovi žicu samo vode i drže je na pravoj visini.

Zatezna žica koristi se kod ograda od pletiva oko placeva, kod obora za životinje, ograda protiv divljači u voćnjacima i maslinjacima i kod privremenih ograda. Na sigurnosnim ogradama na sličan način se zateže i bodljikava žica na nosačima iznad pletiva.

Dobar majstor počinje provjerom stubova, ne žice. Labav ili nakrivljen stub se poslije zatezanja nagne još više.

1. Provjeriti da li su stubovi u jednoj liniji, iste visine, čvrsto usađeni i da li je beton dovoljno očvrsnuo.
2. Postaviti podupirače na krajnje i ugaone stubove u pravcu u kojem žica vuče.
3. Vezati žicu za prvi krajnji ili ugaoni stub tako da spoj izdrži puno zatezanje.
4. Provući žicu kroz držače ili otvore na srednjim stubovima, ravno i bez prelamanja.
5. Na drugom krajnjem stubu postaviti zatezač i njime postepeno pritezati žicu.
6. Tokom pritezanja pratiti da li žica popušta i da li se krajnji stub pomjera.
7. Jednako zategnuti sve redove žice, da pletivo ne vuče neravnomjerno.
8. Višak žice odsjeći, a krajeve saviti da nikoga ne povrijede.

Kod ograde s uglovima žica se zateže po pojedinačnim pravim dionicama, od ugla do ugla. Duga žica provučena preko nekoliko uglova teško se zateže i na pregibima se tare.

• pocinkovana žica odgovara za uobičajene uslove i uz pocinkovano pletivo,
• plastificirana žica ispod plastike ima sloj cinka, bolje podnosi vlagu i slan vazduh, pa je dobar izbor bliže moru, a bojom se slaže sa zelenim ili antracit pletivom,
• zatezači omogućavaju da se žica priteže postepeno i da se kasnije dodatno zategne, kvalitetan zatezač ne popušta sam od sebe,
• zatezna letva ili šipka provlači se kroz ivicu pletiva kod krajnjih stubova i raspoređuje silu po cijeloj visini,
• podupirači, obujmice i držači trebalo bi da budu iz istog sistema kao stubovi, da odgovaraju jedni drugima,
• vezna žica služi za pričvršćivanje pletiva za zatezne žice.

Od alata su dovoljna kombinovana klješta, sječice, ključ ili ručica za zatezač i zidarski kanap ili libela za provjeru visine. Žica i pribor trebalo bi da budu od istog proizvođača ili bar s istom zaštitom površine. Pocinkovan držač na plastificiranoj žici često prije počne da rđa.

Najjednostavniji slučaj je prava ograda na ravnom terenu, sa čvrsto betoniranim stubovima i sistemskim podupiračima. Tada zatezanje ide brzo i rezultat je ravan.

Posao produžavaju i otežavaju:

• nagib ili talasast teren, kad žicu treba voditi paralelno s terenom i paziti na visinu kod svakog stuba,
• mnogo uglova, prelamanja i kapija, jer se svaka dionica zateže posebno,
• stari stubovi koje prvo treba ispraviti, dobetonirati ili dopuniti podupiračima,
• kamenito tlo, gdje je teže dodatno učvrstiti ili zamijeniti stub,
• zarastao plac ili ograda tik uz susjedov objekat, gdje ima malo mjesta za rad,
• uklanjanje stare, zarđale žice prije postavljanja nove.

U praksi se često dešava da se žica previše zategne. Laik ima osjećaj da je bolje što jače zategne. Previše zategnuta žica, međutim, savije krajnji stub, iščupa ga iz betona ili pukne na mrazu, kad se metal skrati.

• previše labava žica, pa se pletivo talasa i ulegne,
• podupirači na krajnjim i ugaonim stubovima nedostaju ili su preslabi,
• zatezanje prije nego što beton ispod stubova dovoljno očvrsne,
• redovi žice različito zategnuti, pa je pletivo gore ravno, a dolje izbočeno,
• žica prelomljena u uglovima, koja na mjestu pregiba puca,
• jeftini zatezači koji popuste poslije prve zime.

Zašto smetaju vrućina i hladnoća? Čelik se ljeti malo izduži, a zimi skrati. Žica zategnuta do kraja u vrelom ljetnjem danu u januaru je preopterećena, naročito u krajevima na sjeveru gdje su zime oštre. Pametno je zatezati po umjerenom vremenu i ostaviti malu rezervu. Na mjestima izloženim jakom vjetru, kao što je bura, dobri podupirači su još važniji.

Zatezanje žice možete uraditi i sami, ako su stubovi već čvrsto usađeni i ograda nije viša od obične baštenske. Pri radu nosite čvrste rukavice i zaštitne naočare, jer zategnuta žica može da šine ako pukne.

1. Obići ogradu i provjeriti čvrstinu i vertikalnost svih stubova.
2. Pričvrstiti podupirače na krajnje i ugaone stubove, ako ih još nema.
3. Razvući kanap na željenoj visini i označiti na stubovima visinu svakog reda žice.
4. Vezati žicu za prvi krajnji stub čvrstom petljom.
5. Provući žicu kroz držače srednjih stubova duž cijele dionice.
6. Na drugom kraju postaviti zatezač, zakačiti žicu i pritezati je malim okretajima.
7. Prestati s pritezanjem kad je žica ravna i kad pri pritisku rukom pruža čvrst otpor, ali ne zvoni kao žica na gitari.
8. Na isti način zategnuti ostale redove žice.
9. Odsjeći višak žice i krajeve bezbjedno saviti.
10. Poslije nekoliko dana provjeriti žicu i po potrebi je lagano dotegnuti.

Ako se krajnji stub pri zatezanju pomjeri, prekinite posao. Popustite zatezanje i prvo učvrstite stub.

• žica je, kad se pogleda duž ograde, ravna, bez ulegnuća i talasa,
• svi redovi žice zategnuti su približno jednako,
• žica ide na istoj visini kod svakog stuba, a na nagibu paralelno s terenom,
• krajnji i ugaoni stubovi su vertikalni i imaju postavljene podupirače,
• zatezači su pritegnuti, ne popuštaju i mogu se kasnije još dotezati,
• spojevi na stubovima su čvrsti, a žica u uglovima nije prelomljena,
• krajevi žice su odsječeni i savijeni,
• zaštita površine žice i držača nije oštećena pri montaži.