Montaža nosača za bodljikavu žicu (bavolet)

Nosač drži nekoliko redova žice iznad gornje ivice ograde, obično pod uglom, često oko 45 stepeni. Zašto baš ukoso? Ko se uhvati za gornju ivicu ograde, ima žicu tačno iznad glave ili ispred lica i ne može se prirodno prebaciti preko. Nosač tako ogradu povisuje i istovremeno otežava pokret pri preskakanju.

Smisla ima tamo gdje je sama ograda ispravna, ali nije dovoljna. Ako su stubovi nakrivljeni, zarđali ili klimavi u zemlji, nosač neće riješiti problem. Zategnuta žica dodatno opterećuje stubove, pa ogradu treba prvo popraviti.

Nosači se razlikuju po obliku i načinu pričvršćivanja. Kod izbora najviše odlučuju profil stuba i strana na koju želite zaštitu.

• pravi nosač ide okomito naviše, samo povisuje ogradu i dobar je tamo gdje ništa ne smije prelaziti preko granice placa,
• kosi jednokraki nosač nagnut je prema van ili prema unutra i najčešće je rješenje kod obodnih ograda,
• dvostrani nosač u obliku slova Y štiti s obje strane i koristi se uglavnom u krugovima gdje treba spriječiti i da neko izađe napolje,
• nasadni nosač stavlja se u vrh stuba umjesto kapice, nosač sa obujmicom steže se oko okruglog stuba, a nosač na zavrtnje pričvršćuje se na kvadratni profil ili na zidani stub.

Kod žice birate između dvije mogućnosti. Bodljikava žica je dovoljna za uobičajenu zaštitu i lakše se s njom radi. Žilet žica, često u obliku spirale, ima oštra sječiva i mnogo je teže preći preko nje. Rukovanje njom je ipak rizično, pa više odgovara poslovnim krugovima nego ogradi pored trotoara kojim prolaze djeca.

Nosač i sav spojni materijal treba da budu toplo pocinčani, po želji i plastifikovani u boji ograde. To je posebno važno uz more, gdje so brže nagriza metal. Nepocinčani zavrtnji poslije nekoliko sezona počnu da rđaju i popuštaju.

Na postojećoj ogradi sama montaža obično traje kraće od pripreme. Majstor najčešće radi ovim redom:

1. Obići cijelu ogradu i provjeriti stubove: koliko čvrsto stoje u zemlji, da li su uspravni, ima li rđe i u kakvom je stanju njihov vrh.
2. Klimave ili oštećene stubove popraviti ili zamijeniti, a kod panelnih ograda pritegnuti držače panela.
3. Izabrati tip nosača prema profilu stuba i dogovoriti na koju stranu će biti nagnut.
4. Razvući kanap preko vrhova stubova i odrediti jednaku visinu postavljanja.
5. Postaviti nosače: nasaditi ih, stegnuti obujmicom ili pričvrstiti zavrtnjima. Kod zidanog ili betonskog stuba izbušiti rupe i koristiti odgovarajuće ankere, često hemijske.
6. Usput provjeravati da li svi nosači imaju isti ugao i smjer, a spojeve pritezati odmah, ne tek na kraju.
7. Razvući noseće žice, ukotviti ih na krajnjim i ugaonim stubovima i zategnuti zatezačima.
8. Pričvrstiti bodljikavu ili žilet žicu za noseće žice i za nosače vezivnom žicom ili na način koji propisuje proizvođač.
9. Provjeriti zategnutost i čvrstinu spojeva, a oštre krajeve žice saviti ili prekriti.

Ovo je rad na merdevinama iznad ivice ograde, sa oštrim materijalom u rukama. Zato je ovdje opisan postupak majstora, a ne uputstvo za majstore amatere. Bez debelih rukavica, zaštitnih naočara i druge osobe koja pridržava žicu povrede se dešavaju vrlo lako.

Najmanje posla ima kod nove panelne ograde sa čvrstim stubovima i pravilnim razmakom, za koju proizvođač nudi nosače baš za taj profil. Montaža tada ide brzo, a rezultat je ravan.

Posao se najviše produžava kada imate:

• staru ogradu od pletiva sa zarđalim ili krivim stubovima koje prvo treba ojačati,
• kosinu ili neravan teren, gdje se visina nosača rješava dio po dio,
• zidane stubove u koje se buši i ankeriše, naročito kod šupljih blokova,
• mnogo uglova, prelomâ i kapija, gdje žicu treba završiti i ponovo zategnuti,
• žilet žicu umjesto bodljikave, jer se s njom radi sporije i pažljivije,
• loš pristup, na primjer kada je s jedne strane ograde gusta živa ograda ili strma kosina.

Ako ograda stoji tačno na granici placa, nosač nagnut prema van prelaziće prema susjedu ili iznad trotoara. U praksi se to rješava dogovorom sa susjedom, pravim nosačem ili nagibom prema unutra. Kada plac pripada stambenoj zgradi, o izmjenama ograde odlučuju etažni vlasnici, a dogovor najčešće vodi upravnik zgrade.

Mislite i na to ko prolazi pored ograde. Žilet žica na visini do koje dijete može dohvatiti ili iznad javnog trotoara može nekoga povrijediti, a vlasnik zbog toga može imati neprijatnosti.

• nosač se montira na slabe ili klimave stubove, koji se pod silom žice počnu naginjati,
• nosači imaju različitu visinu ili ugao, pa žica ne ide ravno i ograda izgleda neuredno,
• žica je zategnuta previše labavo i visi, ili previše jako, pa savija nosače i ugaone stubove,
• nedostaje ankerisanje na krajnjim i ugaonim stubovima, gdje je sila najveća,
• koristi se nepocinčani spojni materijal koji brzo zarđa,
• kod zidanog stuba buši se preblizu ivice, pa anker izlomi komad zida,
• nagib nosača ide iznad tuđeg placa bez dogovora.

Prilikom preuzimanja obiđite ogradu cijelom dužinom i provjerite:

• svi nosači su na istoj visini i imaju isti nagib i smjer,
• nosač se ne pomjera i ne škripi kada ga jače pritisnete rukom u rukavici,
• zavrtnji i obujmice su pritegnuti i pocinčani,
• stubovi se nijesu nagnuli poslije zatezanja žice, naročito u uglovima i na krajevima,
• žica je ravnomjerno zategnuta i ne visi između stubova,
• oštri krajevi žice su savijeni ili prekriveni i ništa ne viri tamo gdje ljudi prolaze,
• žica ne prelazi iznad susjednog placa ni trotoara, osim ako je tako dogovoreno,
• oko ograde nijesu ostali komadi žice ni drugi oštar otpad.