Postavljanje stuba do visine 2,4 m

Stub do 2,4 m je uobičajen stub za ogradu oko porodične kuće, sa ispunom od žičane mreže, panela ili drveta. Postupak je isti kao kod viših stubova od 2,7 m ili 3,8 m, ali je posao jednostavniji. Viši stub radi kao duža poluga: vjetar pritiska veću površinu ograde i sva ta sila ide u temelj. Zato sa visinom rastu dubina rupe, količina betona i potreba za preciznošću.

Za stub do 2,4 m rupa je obično duboka 60 do 80 cm. U primorju i u središnjem dijelu zemlje mraz rijetko ide duboko, ali na sjeveru, u planinskim mjestima, temelj je bolje spustiti ispod dubine smrzavanja, koja je tamo često oko 80 cm i više. Na otvorenim mjestima izloženim jakom vjetru, kakav zna da duva na primorju i u Podgorici, dobro je ići dublje i šire.

Prije narudžbe provjerite da li visina u ponudi znači cijelu dužinu stuba ili samo dio iznad terena. Dio stuba, naime, završi u betonu.

1. Obilježiti liniju ograde zategnutim kanapom i kočićima, izmjeriti razmake i visinske razlike terena.
2. Iskopati rupu ručno, svrdlom ili mašinom, do dubine koja odgovara visini stuba i vrsti tla.
3. Na dno nasuti i nabiti sloj šljunka koji odvodi vodu.
4. Uspraviti stub, poravnati ga libelom sa dvije susjedne strane i učvrstiti podupiračima.
5. Zalivati betonom u slojevima i svaki sloj probadati ili nabijati, da ne ostanu šupljine.
6. Još jednom provjeriti vertikalnost i visinu u odnosu na kanap, prije nego što beton počne da se steže.
7. Površinu betona oblikovati u blagi pad od stuba, da voda otiče.
8. Ostaviti beton da se stegne i tek onda montirati ispunu.

Zašto se toliko insistira na razmacima? Kod panelnih ograda razmak stubova mora tačno odgovarati mjeri panela, inače se panel neće moći ugraditi. Kod žičane mreže razmaci se obično biraju oko 2 do 2,5 m. Što je ispuna teža ili punija, kao kod drvenih letvica ili panela bez otvora, stubovi treba da budu bliže jedan drugom.

Čelični stubovi su uobičajen izbor. Laki su, brzo se postavljaju, a kada su toplo pocinčani ili plastificirani, dobro podnose koroziju. Na primorju, gdje so iz vazduha brže nagriza metal, zaštita stuba je posebno važna.

Betonski montažni stubovi su masivni i otporni, ali teški za rukovanje. Viđaju se uglavnom kod betonskih i kombinovanih ograda.

Drveni stubovi više odgovaraju nižim baštenskim ogradama. Drvo ne bi trebalo da stoji direktno u betonu ili zemlji. Bolje ga je postaviti u metalnu stopu, inače pri zemlji vremenom trune.

Za stubove ove visine obično se koristi beton klase C16/20, prema MEST EN 206, a na vjetrovitim mjestima i C20/25. Za nekoliko stubova dovoljan je suvi beton iz vreće. Za veći broj isplati se miješalica ili gotov beton iz betonare. Količinu vode držite prema uputstvu proizvođača, jer je previše razrijeđen beton slabiji.

Najlakše se radi u rastresitoj zemlji, na ravnom placu sa dobrim pristupom. Posao produžava i poskupljuje:

• kamenito ili stjenovito tlo, česta pojava u kršu, gdje se rupa mora štemati ili bušiti mašinom,
• glinovito, vlažno ili nasuto tlo koje traži dublji i širi temelj,
• teren pod nagibom, gdje svaki stub ima drugu visinu i mora se mjeriti posebno,
• korijenje drveća, stari temelji i ostaci prethodne ograde,
• loš pristup, kada se beton mora daleko nositi kolicima,
• loše vrijeme, mraz ili jaka kiša, kada betoniranje treba odložiti.

Prije kopanja raspitajte se kod distributera struje, vodovoda i telekomunikacija da li ispod mjesta prolaze podzemni vodovi. Ako pri kopanju naiđete na gasnu cijev ili osjetite miris gasa, odmah prekinite rad, udaljite se i pozovite 112.

• preplitka rupa: mraz podigne stub i on se poslije prve zime počne naginjati,
• provjera vertikalnosti samo s jedne strane: stub je prav sprijeda, ali sa strane visi,
• bez podupirača: stub se pomjeri dok se beton steže i to se više ne može ispraviti,
• rijedak ili nenabijen beton sa šupljinama, koji vremenom puca,
• beton završen kao zdjela oko stuba: voda stoji, smrzava se i oštećuje temelj,
• montaža panela ili zatezanje mreže već sjutradan,
• betoniranje na mrazu ili jakoj kiši, a ljeti na jakom suncu bez vlaženja betona.

Stubove ove visine na običnom placu može postaviti i spretan kućni majstor, ako ima pomoćnika i ne žuri. Ako je tlo stjenovito ili je plac u velikom nagibu, razmislite o majstoru sa mašinom za bušenje.

1. Provjeriti gdje prolaze podzemni vodovi.
2. Zategnuti kanap između krajnjih stubova i obilježiti položaj ostalih.
3. Iskopati rupu duboku obično 60 do 80 cm i široku oko 20 do 30 cm.
4. Na dno nasuti oko 10 cm šljunka i nabiti ga.
5. Uspraviti stub i sa pomoćnikom ga poravnati libelom sa dvije strane.
6. Zakucati dvije letve u zemlju kao kose podupirače.
7. Zaliti beton u slojevima i svaki sloj probadati šipkom.
8. Provjeriti vertikalnost i visinu u odnosu na kanap.
9. Površinu zagladiti u pad od stuba.
10. Sačekati sa montažom ispune bar nekoliko dana, kod običnog betona radije sedmicu.

• svaki stub je vertikalan pri provjeri libelom sa dvije strane,
• vrhovi stubova su u jednoj liniji i na planiranoj visini,
• razmaci odgovaraju ispuni, kod panela tačno na mjeru,
• stub se ne pomjera kada ga gurnete rukom i beton oko njega nije napukao,
• površina temelja ima pad od stuba i voda ne stoji uz njega,
• okolina je očišćena, a višak zemlje odvezen prema dogovoru,
• znate od kada se može montirati ispuna.